Postizborni prelasci zastupnika, kriza u opoziciji i pregovori o državnoj vlasti nametnuli su se kao glavne političke teme u Republici Srpskoj. Sve to je, uz pobjedu Studentske liste u Srbiji, u emisiji “Dan uživo” na N1 komentarisao Željko Raljić, novinar i glavni i odgovorni urednik portala Istinito.
Razgovor se kretao od stanja u opozicionim strankama i izbornih procesa u BiH, preko odnosa unutar vladajuće koalicije, do mogućih dogovora SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA o budućoj vlasti na državnom nivou. Raljić nije birao blage riječi, a pojedine njegove ocjene izazvat će sigurno i reakcije.
Opozicija pod lupom: ko je odgovoran za preletanje?
Dio razloga za prelaske opozicionih zastupnika Raljić vidi u dugogodišnjim problemima unutar Srpske demokratske stranke (SDS). Navodeći primjer zastupnika Čopića, prenio je informaciju da je on svoj potez objasnio tvrdnjom da u novoj političkoj organizaciji zna s kim ima posla, dok u SDS-u više nije znao s kim može razgovarati. Prema Raljićevom mišljenju, takvi odlasci su posljedica višemjesečnih, pa i višegodišnjih nesuglasica u stranci.
Kritike nije poštedio ni Pokret Sigurna Srpska (PSS). Ocijenio je da ni taj pokret nema stabilnu perspektivu, da se njegova politika oslanja na populizam i da je dio birača ostao razočaran. Podsjetio je i na istupe Gvozden, koja je napustila PSS i javno govorila o odnosima u pokretu te prema SDS-u, koji nije formalni koalicioni partner, ali jeste partnerska opoziciona stranka.
Na pitanje jesu li opozicioni lideri žrtve preletača ili su saučesnici zbog pogrešne kadrovske politike, bio je izričit:
“AKO BISMO TO NAPRAVILI U VIDU JEDNOG OMJERA U PROCENTIMA GLEDANO, DAKLE, ONI SU DEVEDESET POSTO KRIVCI, A MOŽDA SAMO DESET POSTO ŽRTVE.”
Rukovodstva stranaka, naglasio je, moraju preuzeti odgovornost za ljude koje kandiduju i stavljaju na liste. Okupljanje opozicionih političara pred kućom zastupnika Čopića nazvao je političkim cirkusom, podsjetivši da je mandat prema Izbornom zakonu lični, a ne vlasništvo stranke, bez obzira na to je li osvojen direktno ili preko kompenzacijske liste.
“Centralna izborna prevara”
Najoštrije riječi Raljić je uputio Centralnoj izbornoj komisiji BiH. “Ja tvrdim da od 2000. godine naovamo nijedni izbori u Bosni i Hercegovini nisu bili regularni”, kazao je. Zamjerio je što izborni podaci nisu dostavljeni organizacijama Transparency International i Koaliciji Pod lupom, koje su tražile informacije o primjeni novih izbornih tehnologija.
“Ovo što mi imamo i što zovemo Centralnom izbornom komisijom, ona je centralna izborna prevara”, ustvrdio je. Podsjetio je i na ponovno brojanje glasova nakon izbora 2022. godine, a kritikovao je i način komunikacije CIK-a s javnošću, kao i nastup predsjednika Komisije Jove Kalabe u izbornoj noći. Prema njegovom mišljenju, tehnologije same po sebi ne garantuju regularnost, a pored pritisaka, ucjena i kupovine glasova postoje i namješteni glasovi.
Stevandić, pravosuđe i “razoreno društvo”
Govoreći o raspodjeli pozicija u vladajućoj koaliciji, Raljić smatra da Dodik najviše vjeruje partnerima koji su godinama uz njega. Zato ostanak Nenada Stevandića na čelu Narodne skupštine RS nije slučajan, iako dio javnosti u tome vidi poruku novoj vlasti u Srbiji. “I nemojte pomisliti da je slučajno što je Nenad Stevandić ostao na poziciji predsjednika Narodne skupštine”, rekao je.
Spomenuo je i Nedeljka Čubrilovića i Petra Đokića, ocjenjujući da su vladajuće stranke tokom dvije decenije izgradile sistem međusobne zavisnosti i kontrole resursa. Pravosuđe je kritikovao zbog malog broja slučajeva političke korupcije koji su dobili sudski epilog. Zaključio je da je riječ o “duboko razorenom društvu u kojem nema pravde i u kojem nema javnog morala”.
Trgovina oko državne vlasti
Poseban dio razgovora odnosio se na izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i formiranje Vijeća ministara. Raljić ocjenjuje da je opozicija “u jednoj formi saučesništva s Miloradom Dodikom” i da se ne brine da Dodik neće imati kontrolni paket od četiri delegata u Domu naroda. Prema njegovoj procjeni, zadržat će i kontrolu nad Vijećem naroda RS.
Očekuje da bi formiranje Vijeća ministara moglo potrajati zbog interesa SNSD-a i HDZ-a BiH. Dodiku i Draganu Čoviću, smatra, odgovara da ostanu postojeće pozicije moći, uključujući Vijeće ministara, Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje BiH. Čoviću odgovara da Borjana Krišto ostane na čelu Vijeća ministara, a Dodiku utjecaj na finansijske institucije i raspodjelu prihoda od PDV-a. “Naravno, Izetbegoviću se žuri da uđe u državnu vlast. I sada tu počinje trgovina. Svi znaju kome šta treba i svi znaju šta hoće”, rekao je. Kada je riječ o Izbornom zakonu i Ustavnom sudu BiH, trenutno ne očekuje snažnije pritiske iz Brisela.
Pirova pobjeda i Dodikova priprema za novo doba
Raljić tvrdi da će pobjeda Studentske liste sigurno utjecati na prilike u RS, a mjera tog utjecaja tek će se vidjeti. Siguran je da će institucionalna saradnja ostati na određenom nivou, ali da će izostati partijska. Po njegovoj ocjeni, Dodik, uprkos osiguranoj dvotrećinskoj većini u Narodnoj skupštini RS, više ne može računati na podršku Beograda kakvu je imao za vlasti Aleksandra Vučića.
Ocjenu Sonje Biserko da pobjeda Studentske liste znači kraj ideje “srpskog svijeta” smatra preuranjenom. Studentskom pokretu treba dati priliku, ali očekuje više demokratije u Srbiji i bolje regionalne odnose.
Za Dodika mandati prelaznika, kaže, nisu ni bili nužni za stabilnu vlast. “Bojim se da niko kao Milorad Dodik nije svjestan da je on odnio Pirovu pobjedu”, rekao je. Smatra da Dodik priprema strategiju za vrijeme bez dosadašnje podrške iz Srbije, uzimajući u obzir, prema Raljićevim tvrdnjama, poslovne interese i imovinu koje on i ljudi iz njegovog okruženja imaju u toj zemlji. Tvrdi i da nastoji posvađati opozicione stranke i izazvati sukobe unutar njih, te da u opozicionim organizacijama ima ljude koje može aktivirati. “Bojim se da je on jedini svjestan u kojoj mjeri je njegova vlast ranjiva, ali mu se mora odati priznanje da se on veoma dobro priprema za vrijeme koje dolazi”, zaključio je.
“Mi smo imali svoju nadstrešnicu”
Na pitanje o mogućnosti promjena u BiH po uzoru na studentski pokret u Srbiji, Raljić je podsjetio na slučajeve Dženana Memića i Davida Dragičevića. “Mi smo imali svoju nadstrešnicu. To su bili slučajevi Memić i Dragičević”, rekao je, povukavši paralelu s tragedijom u Novom Sadu koja je pokrenula proteste u Srbiji. Nije opravdano, smatra, od roditelja koji su izgubili djecu očekivati da predvode političke promjene. “Naša opozicija u oba slučaja se pokazala nedostojnom”, kazao je.
Promjene bi, vjeruje, mogli donijeti novi pokreti predvođeni ljudima koji karijere nisu izgradili uz postojeće strukture. Uprkos odlasku mnogih mladih, vidi potencijal u novim generacijama, a nezadovoljstvo zbog teškog standarda može rasti. Završio je ocjenom da će se promjene u Srbiji osjetiti i u BiH te da vlast, bez obzira na pokušaje gušenja solidarnosti studenata, od toga dugoročno neće imati koristi.








