Komandant NATO štaba u Sarajevu: „Ne možemo sebi dopustiti nestabilan i nesiguran zapadni Balkan“
Komandant NATO štaba u Sarajevu, brigadni general James C. Fowler, ocijenio je da je prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu od značaja ne samo za zemlje regiona već i za sigurnost Evrope i šire međunarodne zajednice.
U intervjuu za italijanski portal „Report Difesa“ Fowler je govorio o sigurnosnoj situaciji u BiH, ulozi NATO-a i EUFOR-a, reformi odbrambenog sektora, stanju Oružanih snaga BiH, budžetu za odbranu, vojnoj imovini, kao i o saradnji s domaćim institucijama.
Prema njegovoj ocjeni, stabilnost zapadnog Balkana direktno je povezana sa sigurnošću evropskog kontinenta, posebno u okolnostima rata u Ukrajini i promijenjene evropske sigurnosne arhitekture.
„Za Evropu i cijeli svijet važno je da ovdje postoji sigurno i stabilno okruženje. Za NATO, EUFOR i Evropsku uniju neophodno je očuvati sigurnost i stabilnost ovog prostora. Upravo zato, već tri decenije postoji snažna posvećenost ovom regionu, kao i nastojanje da budemo dobri partneri ljudima u BiH, ali i širom zapadnog Balkana“, rekao je Fowler.
Istakao je da je zapadni Balkan važan za očuvanje jedinstvene, slobodne i stabilne Evrope te poručio da će NATO i dalje biti fokusiran na region s ciljem očuvanja mira i sigurnosti.
„Ne možemo sebi dopustiti nestabilan zapadni Balkan“
Govoreći o geopolitičkom značaju Balkana, Fowler je ocijenio da se ovaj prostor historijski nalazio na raskrsnici različitih utjecaja.
„U centru Sarajeva možete doslovno vidjeti mjesto gdje se susreću Istok i Zapad. Ovaj prostor je oduvijek bio svojevrsna tranzicijska zona, ono što se često naziva ‘prazninom’ pogodnom za rivalstva i nadmetanja“, kazao je.
Prema njegovim riječima, danas postoji konkurencija između različitih političkih i vrijednosnih koncepata, zbog čega je za zapadne zemlje posebno važno da zapadni Balkan ostane stabilan.
„Za nas na Zapadu važno je da zapadni Balkan bude stabilan i siguran, jer ono što se ovdje dešava ‘odjekuje’ širom Evrope. S obzirom na ono što se danas dešava u Evropi, rat na evropskom tlu i rusku agresiju na Ukrajinu, ne možemo sebi dopustiti nestabilan i nesiguran zapadni Balkan“, upozorio je Fowler.
Komandant NATO štaba smatra da približavanje zapadnim institucijama može doprinijeti većoj sigurnosti građana BiH, dok stabilno sigurnosno okruženje istovremeno stvara bolje uslove za ekonomski razvoj i privlačenje investicija.
Kao jedan od primjera naveo je projekat Južne interkonekcije, koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, a čiji je cilj omogućavanje dopremanja zapadnog gasa i drugih energenata u Bosnu i Hercegovinu.
„Ulaganja iz zapadnog svijeta ne bi bila moguća bez sigurnosti i stabilnosti zemlje, a upravo sigurnost i stabilnost stvaraju prilike za ljude koji ovdje žive. Često razgovaram s građanima koji mi kažu da su im djeca otišla u Njemačku, druge evropske zemlje ili SAD jer nisu vidjela perspektivu ovdje“, kazao je Fowler.
NATO od sigurnosti prema reformi odbrambenog sektora
Fowler je podsjetio da je NATO u Bosnu i Hercegovinu došao nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prvenstveno s ciljem osiguranja sigurnog i stabilnog okruženja.
Prema njegovim riječima, fokus misije se vremenom promijenio.
„Do 2005. godine NATO je imao ulogu osiguravanja sigurnog i stabilnog okruženja za Bosnu i Hercegovinu, a potom je, nakon potpisivanja Berlin Plus sporazuma, svoju misiju preusmjerio na reformu odbrambenog i sigurnosnog sektora. To je ono čime se bavimo već posljednjih 20 godina“, napomenuo je.
Kao jedno od najvažnijih dostignuća poslijeratne Bosne i Hercegovine izdvojio je formiranje jedinstvenih Oružanih snaga BiH.
„NATO je došao u BiH i pružio sigurnost, a 2006. godine tri vojske konstitutivnih naroda objedinjene su u jednu, Oružane snage BiH. To se pokazalo uspješnim i, po mišljenju mnogih, vjerovatno predstavlja najveće dostignuće BiH u periodu nakon Dejtona“, istakao je Fowler.
Vojna imovina i uslovi za zatvaranje OHR-a
Brigadni general osvrnuo se i na rad Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira i proces koji se odnosi na zatvaranje Ureda visokog predstavnika.
Podsjetio je da je potpuno ispunjavanje agende „5+2“ formalni uslov za zatvaranje OHR-a, a kao jedno od pitanja koja još nisu riješena naveo je vojnu imovinu.
„Formalni uslov za zatvaranje OHR-a jeste potpuno ispunjavanje agende ‘5+2’. Za nas je jedno od tih pitanja rješavanje vojne imovine, na čemu i dalje radimo. To nije jednostavan zadatak jer ima izrazito političku dimenziju“, rekao je Fowler.
Govoreći o aktuelnoj misiji NATO štaba u BiH, naglasio je da ona podrazumijeva savjetovanje i pomoć domaćim institucijama, kao i aktivnosti koje se provode u okviru Partnerstva za mir.
Prema njegovim riječima, svi ključni koraci u saradnji BiH i NATO-a provođeni su na inicijativu domaćih vlasti, uz podršku Alijanse.
Oružane snage BiH imaju problem s resursima
Jedna od važnijih tema razgovora bila je finansiranje Oružanih snaga BiH.
Fowler je naveo da se trenutno za OSBiH izdvaja oko 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda, dok se između 88 i 90 posto tog iznosa troši na plate i naknade zaposlenih.
„To ostavlja veoma malo sredstava za modernizaciju, nabavku goriva, rezervnih dijelova, da bi mogli nastaviti s obukom“, kazao je.
Najavio je da će NATO zajedno s Fiskalnim vijećem raditi na povećanju budžeta za odbranu nakon formiranja nove vlasti.
„Ne očekujemo značajnije promjene prije 2028. godine. Cilj su nam manja, postepena povećanja“, rekao je Fowler.
Istovremeno je pozitivno ocijenio sposobnosti pripadnika Oružanih snaga BiH, posebno njihovo angažovanje tokom ovogodišnje požarne sezone.
„Kada imaju potrebne resurse, riječ je o veoma profesionalnim i sposobnim snagama, s kvalitetnim rukovodstvom i kapacitetom da pruže sigurnost i širem savezu i izvan BiH“, kazao je.
Posebno je pohvalio njihovu podršku civilnim institucijama i Ministarstvu sigurnosti BiH, kao i angažovanje helikoptera tokom gašenja požara.
NICS treba povezati institucije i lokalne zajednice
Fowler je govorio i o sistemu NICS, odnosno Next Generation Incident Command System, koji je razvijen uz saradnju s Hrvatskom, NATO programom Nauka za mir i sigurnost i laboratorijama MIT Lincoln iz Sjedinjenih Američkih Država.
Sistem omogućava stvaranje zajedničke operativne slike tokom kriznih situacija, što institucijama treba pomoći da odrede prioritete i efikasnije rasporede raspoložive resurse.
„Ministarstvo sigurnosti, u koordinaciji sa OSBiH, raspoređuje resurse da bismo osigurali da pravi ljudi budu na pravom mjestu u pravo vrijeme“, rekao je Fowler.
Najavio je nastojanja da se ovaj program proširi na veći broj općina i gradova u BiH, uz unapređenje koordinacije između Oružanih snaga BiH, Ministarstva sigurnosti, entitetskih institucija i lokalnih zajednica.
Planirano je i intenziviranje obuka i organizovanje zajedničkih vježbi na državnom, entitetskom i nivou OSBiH.
NATO pruža logističku podršku EUFOR-u
Jedan od ključnih zadataka NATO štaba u Sarajevu jeste i pružanje logističke podrške EUFOR-u.
Fowler je podsjetio da je nakon prenosa odgovornosti za očuvanje sigurnog i stabilnog okruženja sa NATO-a na EUFOR 2005. godine, kroz Berlin Plus sporazum precizno definisana saradnja dvije organizacije.
„Jedan od naših zadataka je pružanje logističke podrške EUFOR-u. To podrazumijeva unaprjeđenje i popravku infrastrukture, što se u kampu finansira zajedničkim sredstvima NATO-a i EUFOR-a. Također im pružamo IT podršku“, pojasnio je.
Dodao je da bi NATO, u slučaju potrebe za dolaskom dodatnih međunarodnih snaga u BiH, imao važnu ulogu u njihovom prihvatu i raspoređivanju širom zemlje.
„Quick Response“ provjerio spremnost
Govoreći o operativnoj spremnosti, Fowler je izdvojio nedavno održanu vježbu „Quick Response“, koja je poslužila za provjeru postojećih procedura i mehanizama koordinacije.
Prema njegovoj ocjeni, dosadašnja saradnja NATO-a s institucijama Bosne i Hercegovine je dobra, a cilj je dodatno razvijati kapacitete koji mogu pomoći u očuvanju sigurnosti i odgovoru na krizne situacije.
Poruka komandanta NATO štaba u Sarajevu jeste da sigurnost Bosne i Hercegovine vidi kao dio šire evropske sigurnosne slike. U tom kontekstu NATO, prema njegovim riječima, želi nastaviti saradnju s domaćim institucijama, podržavati reformu odbrambenog sektora, jačati sposobnosti Oružanih snaga BiH i pomagati koordinaciju s EUFOR-om.
Poseban izazov ostaje pitanje raspoloživih finansijskih sredstava za OSBiH, budući da visok udio budžeta odlazi na plate i naknade, dok za modernizaciju i razvoj ostaje relativno malo prostora.
Fowler je istovremeno poručio da će NATO nastaviti biti partner Bosni i Hercegovini, uz očekivanje da se kroz stabilnije političko i sigurnosno okruženje stvore bolji uslovi za ekonomski razvoj i ostanak mladih ljudi u zemlji.
