Home Novosti BiH OŠTAR ODGOVOR STIGAO HDZ-U OD BIVŠEG ČLANA CIK-a: “Dragan Čović ne može...

OŠTAR ODGOVOR STIGAO HDZ-U OD BIVŠEG ČLANA CIK-a: “Dragan Čović ne može oduzimati biračko pravo građanima”

Napominje kako svi zaboravljaju da su glavni akteri na izborima građani BiH koji imaju aktivno i pasivno biračko pravo, te stoga Izborni zakon i mora biti takav da upravo štiti njihove, a ne interese političkih subjekata.

Oglas

Niko nema pravo da na bilo koji način oduzima aktivno i pasivno biračko pravo građanima BiH koji imaju napunjenih 18 godina.

Na ovaj je način pravni ekspert i bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vehid Šehić odgovorio lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću na njegove prijetnje neodržavanjem izbora u BiH naredne godine ako ne bude postignut politički dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva.

“U politici nisu prihvatljive ucjene i postavljanje uslova. Svi mi želimo da se promijeni Izborni zakon i implementiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Da se uvedu nove tehnologije kako bi se spriječile manipulacije na dan izbora, jer smo svjedoci da, nažalost, ne možemo reći da izborni rezultati istinski odražavaju izbornu volju građana/birača.

Mora se voditi računa i o glasanju putem pošte, jer to politički subjekti zloupotrebljavaju. Mnogo je stvari koje treba popraviti. Ali politika ne podrazumijeva ucjenu, već dijalog i kompromis”, kaže Šehić u razgovoru za Vijesti.ba.

Napominje kako svi zaboravljaju da su glavni akteri na izborima građani BiH koji imaju aktivno i pasivno biračko pravo, te stoga Izborni zakon i mora biti takav da upravo štiti njihove, a ne interese političkih subjekata.

“Kod nas je u politici uobičajeno da se uvijek postavljaju određeni uslovi, da se u paketu želi riješiti 7-8 problema. To usporava bilo kakav reformski proces u BiH. Posebno zabrinjava da radi građana BiH ne možemo da uvedemo evropske standarde, premda političari, među kojima i Čović, govore o evropskoj budućnosti BiH i evropskim vrijednostima koje treba promovisati.

Mi ne živimo evropske vrijednosti, mi živimo u jednom društvu koje nije demokratsko, gdje politika na jedan neprihvatljiv način diktira uslove građanima BiH i isključivo se vodi ličnim ili uskostranačkim interesima, zanemarujući interese građana/birača”, konstatuje Šehić.

Naš sagovornik naglašava da CIK BiH mora poštivati važeći Izborni zakon BiH i odluku o raspisivanju izbora donijeti 150 dana prije njihovog održavanja, odnosno negdje početkom maja 2022. A potom i krenuti u njihovu pripremu.

Ukoliko dotad ne bude izmijenjen, Šehić kaže da će važeći Izborni zakon ponovo proizvesti političke turbulencije i prije ali i na dan samih izbora, jer ćemo opet imati velikih primjedbi na sam tok izbornog procesa. A na političarima i jeste najveća odgovornost da se potrude da do toga ipak ne dođe.

“Ja želim da institucije ove države rade svoj posao, kao što to vrlo često govore i političari. A kad su u pitanju izbori, sve je u rukama CIK-a BiH. Imamo i tu sreću da je našim Izbornim zakonom određen tačan datum održavanja izbora, a to je prva nedjelja u oktobru, pa shodno tome i CIK mora na vrijeme donijeti tu odluku”, govori Šehić.

Navodi i kako je, imajući u vidu u kakvoj državi živimo, veoma teško predvidjeti šta bi se dalje moglo dešavati.

“Vidjet ćemo kako će se ponašati i predstavnici međunarodne zajednice. Ne mislim tu samo na visokog predstavnika, već i na specijalnog predstavnika EU u BiH, koji treba da prati ispunjavanje uslova BiH ka dobijanju statusa kandidata za članstvo. A jedan od onih 14 prioriteta, odnosno u prvom poglavlju upravo se govori i o reformi izbornog zakonodavstva”, pojašnjava Šehić.

Naglašava da niko nema pravo da na bilo koji način oduzima aktivno i pasivno biračko pravo građanima BiH koji imaju napunjenih 18 godina.

Na naše pitanje šta ukoliko bi lider HDZ-a BiH, kao jedan od mehanizama kojim bi onemogućio održavanje izbora, bila blokada usvajanja budžeta BiH za 2022. godinu, Šehić kaže da bi to bilo apsolutno neprihvatljivo i neodgovorno od strane onih koji bi blokirali budžet.

“Ja tada očekujem reakciju visokog predstavnika da im zamrzne sva primanja iz budžeta, mislim i na plate i na sve ono što ih sljeduje, jer je to jedan od načina da se političari uozbilje”, govori Šehić.

Podsjeća da je slična kriza vladala i u Brčko distriktu prije 10-12 godina, gdje nije bilo želje da se formira Vlada. Reagovao je tadašnji specijalni predstavnik za Brčko, nastavlja Šehić, i donio odluku kojom su zamrznuta primanja svim poslanicima u Skupštini.

“A onda su se za samo dva dana dogovorili i formirali vladu. I to je jedan dokaz da je većini u BiH bavljenje politikom isključivo vezano uz materijalni interes”, zaključuje Šehić.

(SB)