Boravak u Bosni i Hercegovini američki senator Dick Durbin nije ostavio samo na protokolarnim susretima. Po povratku u Sjedinjene Američke Države iskoristio je govornicu Senata da javno iznese svoje viđenje stanja u našoj zemlji. Njegov istup odmah je privukao pažnju bosanskohercegovačkih analitičara, a jedan od njih je ocijenio šta on znači za našu zemlju. Ovakvi govori u američkom Kongresu ne nastaju u vakuumu, a o BiH se u Washingtonu ne govori svakodnevno, pa svaki ozbiljniji istup domaća javnost prati s posebnom pažnjom.
Posjeta koja je prethodila govoru
Durbin je u BiH boravio nedavno. Posjetio je Sarajevo, a obišao je i Memorijalni centar Srebrenica, mjesto sjećanja na žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine. Tom posjetom odao je počast stradalima, a ujedno je imao priliku iz prve ruke upoznati političke prilike u zemlji.
Utiske sa terena potom je prenio u američki Senat. Govor koji je održao ne može se čitati odvojeno od tog putovanja, jer se oslanja na ono što je vidio i čuo u Sarajevu i Srebrenici. Posjete visokih stranih zvaničnika često su prilika da se iza službenih izvještaja i brifinga stekne neposredniji uvid u stanje u državi, a upravo takav uvid daje težinu kasnijim javnim istupima.
Čovjek čija se riječ u Washingtonu ozbiljno vaga
Dick Durbin spada među najutjecajnije i najdugovječnije lidere Demokratske stranke u Kongresu. Već gotovo dvije decenije obnaša funkciju stranačkog „biča“ (Democratic Whip), što ga čini drugim čovjekom demokrata u Senatu. Zadatak stranačkog „biča“ jeste da usklađuje stavove i glasanje unutar stranačkog kluba, pa se njegovi istupi rijetko tumače kao puko lično mišljenje.
Dodatnu težinu njegovim riječima daje i aktuelni politički trenutak u SAD-u. Demokrate su na nedavnim međuizborima ostvarile uvjerljivu pobjedu i preuzele kontrolu nad oba doma Kongresa, Senatom i Zastupničkim domom. Od januara sljedeće godine demokratska većina imat će ključne poluge za oblikovanje američke vanjske politike, uključujući i snažniji nadzor nad procesima na Zapadnom Balkanu.
Šta je Durbin poručio sa govornice Senata
Prema riječima bosanskohercegovačkog politologa i stručnjaka za međunarodne odnose Jasmina Mujanovića, senator je otvoreno izrazio zabrinutost zbog intenzivnog srpskog secesionističkog lobiranja u Washingtonu. Durbin je, navodi Mujanović, upozorio na pokušaje destabilizacije države preko lobističkih krugova u američkoj prijestolnici. Lobiranje je inače uobičajen i zakonom uređen način da interesne grupe i strane strukture pokušaju uticati na američke zakonodavce, zbog čega se o njemu u političkom Washingtonu govori otvoreno.
Senator se nije zadržao samo na upozorenjima. Naglasio je i da je potreban ponovni, snažniji angažman na provedbi suštinskih političkih reformi postojećeg daytonskog ustavnog uređenja u Bosni i Hercegovini. Daytonski sporazum, postignut 1995. godine, okončao je rat u BiH i istovremeno postavio ustavni okvir u kojem zemlja funkcioniše do danas. Upravo se taj okvir godinama nalazi u središtu rasprava o tome kako državu učiniti funkcionalnijom, a Sjedinjene Države bile su jedan od ključnih aktera njegovog nastanka.
Kako je govor ocijenio Mujanović
Mujanović je Durbinov istup ocijenio iznimno ohrabrujućim. Politolog posebno ističe da su ove poruke stigle direktno sa govornice američkog Senata, odnosno iz institucije u kojoj se donose odluke važne za američku vanjsku politiku.
Značaj istupa, prema ocjeni iz izvora, povećava i vrijeme u kojem je došao. Durbin je govorio neposredno nakon što se na terenu uvjerio u stanje u BiH i odao počast žrtvama genocida u Srebrenici. Zbog toga njegove poruke o očuvanju stabilnosti i reformi sistema u Washingtonu imaju dodatnu političku težinu.
Hoće li ovaj govor imati konkretne posljedice po američku politiku prema BiH, za sada se ne može zaključiti. Govor u Senatu sam po sebi nije obavezujuća odluka, nego politički signal, a njegov stvarni učinak bit će vidljiv tek kroz buduće korake Kongresa i administracije. Jasno je ipak da se o Bosni i Hercegovini ponovo govorilo u Senatu, i to iz usta jednog od ključnih ljudi demokratske većine koja od januara preuzima kontrolu nad Kongresom.
