Nakon izbora u Bosni i Hercegovini još nema jasne slike o tome ko će s kim formirati vlast i na kojim nivoima. Stranke odmjeravaju mogućnosti, a javnost čeka da se odnosi snaga konačno razjasne. Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara ukazala je na konkretnu prepreku koja, prema njenoj ocjeni, dodatno usporava cijeli proces.
Nepoznanica je više nego što se na prvi pogled čini. Pregovori o novoj vlasti neće biti ni jednostavni ni brzi, a pojedini detalji iz izbornog procesa mogli bi presudno uticati na konačne aritmetičke kombinacije.
Odnos snaga u Federaciji još nije poznat
U Federaciji BiH tačan odnos političkih snaga zasad se ne može utvrditi. Dok god je to tako, stranke ne mogu sa sigurnošću planirati buduće koalicije, a prema dostupnim ocjenama nijedna politička opcija trenutno nema sigurnu većinu.
Bradara smatra da takve okolnosti usporavaju postizborne procese. Formiranje vlasti u BiH ionako je složeno jer zavisi od više nivoa vlasti, a svaka nepoznanica na jednom od njih odražava se i na dogovore na drugim.
Gdje je tačno zapelo
Riječ je o popunjavanju Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH. Bradara je to otvoreno komentarisala:
„MISLIM DA OVO SAD KOMPLIKUJE SITUACIJU JER ĆE BITI TEŠKO POPUNITI KLUB SRBA. KLUBOVI HRVATA I BOŠNJAKA SU JASNI, ALI SRBA NIJE. MORAT ĆEMO SAČEKATI CENTRALNU IZBORNU KOMISIJU“, KAZALA JE BRADARA.
Uzrok neizvjesnosti je način izbora delegata. Njih 23 bira se posredno, iz kantonalnih skupština, a u nekoliko kantona nema dovoljno izabranih zastupnika srpske nacionalnosti da bi se popunile predviđene kvote. Zato Centralna izborna komisija BiH mora odlučiti o preraspodjeli nedostajućih mandata prema posebnim kriterijima, a ta odluka direktno oblikuje konačnu većinu u tom klubu.
Dva glasa koja su promijenila račune
Kalkulacije stranaka dodatno je zakomplikovalo ponovno ručno brojanje glasova u pojedinim sredinama. Najupečatljiviji primjer je Drvar u Kantonu 10, gdje su dva glasa odnijela mandat SNSD-u i dodijelila ga Srpskoj naprednoj stranci. Time su pomiješani računi oko kontrole nad delegatima.
Borba za većinu u Klubu Srba nije puko pitanje broja mandata. Bez većine u tom klubu nije moguće bez blokada predložiti potpredsjednika Federacije BiH iz reda srpskog naroda, niti zaokružiti izbor novog rukovodstva entiteta.
Državna koalicija ništa jednostavnija
Ni na državnom nivou situacija nije lakša, jer je uspostava koalicije tradicionalno spora i opterećena različitim interesima. Bradara kaže da će za HDZ BiH temeljni zadatak buduće državne koalicije biti ubrzavanje evropskog puta zemlje.
„TRAŽIT ĆEMO PARTNERE KOJI ŽELE EVROPSKU BUDUĆNOST BIH. IMAMO ISTE CILJEVE – DA LJUDI BOLJE ŽIVE U OVOJ ZEMLJI, VLADAVINU PRAVA I SVE ONO ZA ŠTA SMO SE DO SADA ZALAGALI“, PORUČILA JE BRADARA.
Poruke koje se ne poklapaju
Ovakve izjave, međutim, otvaraju pitanje dosljednosti. HDZ BiH i njegov lider Dragan Čović redovno se predstavljaju kao zagovornici ulaska BiH u Evropsku uniju, a istovremeno godinama održavaju čvrsto političko partnerstvo s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Prema kritikama koje se iznose, upravo Dodik opstruira reforme i blokira evropski put zemlje.
Neusklađene poruke pojavile su se i unutar samog vrha HDZ-a BiH, i to oko podjele resora na državnom nivou. Bradara je nedavno potvrdila da HDZ BiH traži pozicije ministra vanjskih poslova i ministra financija. Čović je, s druge strane, nakon sastanka u Mostaru izjavio da još nije održan nijedan konkretan sastanak na temu raspodjele ministarskih fotelja.
Za sada, dakle, ostaje čekanje: najprije odluka Centralne izborne komisije o popuni Kluba Srba, a zatim ozbiljniji pregovori o vlasti na entitetskom i državnom nivou.
