Susret lidera SAD-a, Rusije i Kine otvorio je ozbiljna pitanja o budućem svjetskom poretku, dok Ivica Puljić upozorava na političke posljedice njihovog zajedničkog nastupa i sve slabiji utjecaj Evrope.
Susret Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga izazvao je brojne reakcije širom svijeta, a pojedini analitičari smatraju da bi odnosi između tri najveće sile mogli imati dalekosežne posljedice za međunarodnu politiku.
Dopisnik Nove TV iz Sjedinjenih Američkih Država Ivica Puljić analizirao je političke poruke koje su poslane tokom susreta, upozoravajući na mogućnost stvaranja novog odnosa snaga u kojem bi interesi manjih država mogli biti potisnuti u drugi plan.
Puljić je posebno ukazao na činjenicu da tri zemlje raspolažu ogromnim nuklearnim arsenalima, ocjenjujući njihov zajednički nastup kao potencijalno veoma opasan za ostatak svijeta.
„Je li stvorena nova osovina zla, skupina zemalja s najvećim nuklearnim arsenalima na svijetu, koje nastupaju jedinstveno protiv drugih nacija? Ove tri zemlje posjeduju oko 90 posto svjetskog nuklearnog oružja“, upozorio je Puljić.
Putin bi mogao biti najveći politički dobitnik
Analizirajući rezultate susreta, Puljić smatra da je Vladimir Putin među političkim liderima koji su najviše profitirali od ovakvog okupljanja.
Prema njegovoj ocjeni, zajednički nastup s američkim i kineskim predsjednikom daje Rusiji dodatnu političku težinu i stvara sliku ravnopravnog partnera najvećih svjetskih sila.
Puljić smatra da je za Moskvu posebno važno to što Putin na međunarodnoj sceni ponovo nastupa u društvu lidera Sjedinjenih Američkih Država i Kine, uprkos ratu u Ukrajini i međunarodnim pritiscima na Rusiju.
Takav susret, prema njegovim riječima, može predstavljati političku pobjedu za ruskog predsjednika čak i bez konkretnih dogovora koji bi bili objavljeni nakon razgovora.
Evropa sve više ostaje po strani
Jedno od ključnih pitanja koje je Puljić otvorio odnosi se na položaj Evropske unije, koja bi, prema njegovoj procjeni, mogla izgubiti značajan dio utjecaja u novom globalnom odnosu snaga.
Dok Washington, Moskva i Peking direktno razgovaraju o ključnim međunarodnim pitanjima, evropske zemlje sve teže uspijevaju nastupiti kao jedinstven politički faktor.
Puljić smatra da Evropa nema dovoljno snažnu poziciju za stolom na kojem se donose odluke koje bi mogle oblikovati budućnost svijeta.
Podsjetio je i na poznatu izjavu Henryja Kissingera, koji je svojevremeno postavljao pitanje kome bi mogao telefonirati kada želi razgovarati s Evropom, ukazujući na problem nedostatka jedinstvenog evropskog političkog liderstva.
Prema Puljiću, taj problem danas je još izraženiji, posebno zbog različitih interesa država članica Evropske unije i sve većih geopolitičkih pritisaka.
Ukrajina, Iran i druga važna pitanja ostala u sjeni
Puljić je ukazao i na činjenicu da, prema njegovim informacijama, tokom direktnih razgovora trojice lidera nisu otvorena brojna pitanja koja imaju ogromnu važnost za međunarodnu sigurnost.
Među njima su Ukrajina, Iran, umjetna inteligencija i klimatske promjene.
Posebno zabrinjava pitanje budućnosti rata u Ukrajini, kao i odnosa Rusije prema međunarodnim institucijama i sankcijama koje su joj uvedene.
Puljić smatra da bi približavanje velikih sila moglo otvoriti prostor za dogovore koji bi se odvijali mimo interesa manjih država i evropskih partnera.
Novi svjetski poredak ili demonstracija moći?
Susret Trumpa, Putina i Xija ponovo je otvorio pitanje da li svijet ulazi u novu fazu međunarodnih odnosa u kojoj će tri najveće sile pokušati oblikovati globalna pravila prema vlastitim interesima.
Puljić smatra da su prisutna oba elementa – demonstracija moći i pokušaj uspostavljanja novog svjetskog poretka.
Ipak, stvarni domet njihovog približavanja tek će se vidjeti kroz konkretne odluke, sporazume i poteze koje budu povlačili u narednom periodu.
Za Evropu, ali i za brojne manje države, najveća opasnost mogla bi biti mogućnost da se o njihovoj budućnosti odlučuje bez njihovog direktnog učešća.








