Sporost administracije je prepreka, kažu iz entitetskih udruženja poslodavaca.
Ashok Tamang se prije godinu i pol dana oprostio od supruge, 14-godišnje kćeri i tek rođenog sina kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.
Tamang je stigao u Sarajevo iz Nepala, države koja se nalazi u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja, piše Radio Slobodna Europa.
Tamang je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, a njihov broj se skoro udvostručio od 2020. godine, prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Najviše stranih radnika ove godine došlo je iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, prema istim podacima.
Domaći poslodavci bi mogli zaposliti desetine tisuća stranih radnika jer već godinama nedostaje radne snage u mnogim industrijskim granama.
Međutim, sporost administracije je prepreka, kažu iz entitetskih udruženja poslodavaca. Navode da je izdavanje radnih dozvola strancima “neizvjestan proces koji često traje i do godinu dana”.
Svake godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje kvotu za uvoz stranih radnika na osnovu informacija entitetskih zavoda za zapošljavanje. Ove godine su poslodavci dobili dozvolu da zaposle skoro 4.000 radnika.
S plaćom od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang dobiva smještaj i tri obroka dnevno. Zbog toga većinu svoje zarade može poslati u Nepal, gdje su mjesečne plaće često samo nekoliko stotina američkih dolara.
“Još nisam otišao kući. Planiramo to učiniti u narednih šest mjeseci, i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Često razgovaramo putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala koji rade u Bosni i Hercegovini.
