Ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH bila je gošća emisije Dobar dan BiH Hayat TV-a.
Napad u Beču, jednom od najsigurnih gradova uznemirio je građane Europe. Kako je moguće postići da se građani osjećaju sigurno?
Prvo dozvolite da kažem da se saosjećam sa žrtvama i porodicama onih koji su povrijeđeni. Ovo zabrinjava, Beč je oduvijek bio siguran grad. Znam da je policija odgovorila veoma brzo id ama se da će ovaj događaj biti razriješen i da se neće ponoviti.
Kako ocjenjujete sigurnost u Europi s obzirom na nemali broj terorističkih napada?
Ja nisam stručnjak za terorizam. To je jedan problem koji pobuđuje sve veću zabrinutost u proteklih nekoliko godina. Mi u OSCE-u radimo sa Vladama kako bi razvili strategije u suzbijanju nasilnog ekstremizma, radili sa mladima kako oni ne bi bili uvedeni u takve pokrete, ideologije. Veoma tijesno radimo sa vlastima BiH. I u Beču smo organizovali veliki broj susreta kako bismo radili zajedno.
U BiH su aktuelni lokalni problemi. Slijede nam lokalni izbori. Ambasadorice, svjedočimo mnogim dokazima izbornog inžinjeringa u Srebrenici. Iz Inicijative Moja adresa Srebrenica pozvali su upravo OSCE da se probudi i spasi vladavinu prava i integritet izbornog procesa u Srebrenici. Šta je ono što ste poduzeli i što ćete poduzeti kada je riječ o Srebrenici?
Čuli smo za to. To nas veoma brine. Veoma je važno kada ljudi posumnjaju na izbornu krađu, pokušaj izbornog inžinjeringa da se to prijavi nadležnim institucijama koji pokreću istragu. Ukoliko je potrebno pokrenu i postupak. Mi znamo da CIK s kojim tijesno sarađujemo analizira sve prijave i mi pratimo njen rad. Općenito nas brine mogućnost izborne prevare u BiH, razgovarali smo o tome sa članovima CIK-a, Tužilaštvima, policijom i pozvali smo ih da budu proaktivni u vođenju istražnih postupaka. Vidjeli smo da je postignut određeni napredak.
Svjedoci smo da se građani iz Srbije masovno prijavljuju za glasanje u Srebrenici, a dovoze ih službena državna vozila. Da li je ovo sistemski organizovani inžinjering iz Srebrenice?
Ne mogu reći, mi to sami nismo istraživali. Nadležni organi trebaju otvoriti postupak, trebaju sagledati sve te prijave koje pobuđuju veliku zabrinutost. Ponovo kažem, mi se radujemo novim informacijama iz CIK-a.
Obesrabruju li se građani ovakvim potezima uopće da izlaze na izbore?
To je ogroman problem jer birači moraju imati povjerenje u sistem da će njihovi podaci biti evidentirani. Da njihov identitet neće biti ukraden, da neće neko drugi iskoristiti da bi glasao. To su ogromni problemi.
Čini mi se da je sve više napora da se počini izborna prevara, tu se mora voditi istražni i krivični postupak jer ako to izostane stanje će biti sve gore.
Kako biste ocijenili demokratiju u BiH?
Demokratija je proces koji se mora usavršavati. Na tome se mora raditi. BiH je demokratska država. Stanje demokratije se može popraviti. Izbori su jedan od načina da se to popravi. Jedan od tih načina je vladavina prava i borba protiv korupcije.
Od kolike važnosti su izbori u Mostaru? Da li to znači povratak demokratije u Mostar?
Nevjerovatno je važno. Mi smo prezadovoljni zbog činjenice da će građani nakon 12 godina birati vlast. Mi smo se bavili ovim problemom. Jako sam ohrabrena da mladi pokazuju interesovanje za glasanje. Velika većina je kazala da će izaći na izbore. To je veoma važno za Mostar i mi pozdravljamo povratak izbora u Mostar.
Kako ocijenjujete sporazum koji je postignut u Mostaru?
On je važan za napredak, postoje još neki dodatni aspekti tog sporazuma koje treba implementirati. Nadamo se da će i do toga doći. Prvo moramo imati izbore 20.12.2020. Zatim je potrebno da dođe do imenovanja izabranih dužnosnika. na njihove funkcije. Imamo dobar početak i to je bitno.
Svjedočimo napadima na CIK. Koliko je bitna njihova nezavisnost?
Mi sa njima sarađujemo još od 2002. godine otkako smo im predali nadležnost održavanja izbora. Uvjereni smo da oni rade ono što je ispravno. Da njihovi članovi rade nezavisno i transparentno. Mi smo im pomogli tako što se njihove sjednice rade uživo kako bi to pratili i građani.
Još nisu implementirati izbori iz 2016. godine. Koje su posljedice ovakvog djelovanja?
Mislim da je to ogroman problem. Građani zaslužuju bolje. Građani kada glasaju zaslužuju da će oni za koje su glasali doći na poziciju i da će vršiti svoje dužnosti. Do toga nije došlo. To je veliki i ogroman problem i nadam se da se to neće nastaviti i da nećemo u narednim izbornim ciklusima vidjeti takve izborne probleme.
Vi ste bili meta napada i uvreda Milorada Dodika, baš kao i Visoki predstavnik. Zašto iz međunarodne zajednice nema reakcija na ovakve Dodikove istupe?
OSCE je ovdje sa svojim mandatom koji je proistekao iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naša zadaća je da pomognemo BiH da izgradi demokratsko stabilno društvo. Slična zadaća je i ostalih članica međunarodne zajednice. Mi nastojimo pružiti stručno znanje i pomoć. Pomaganje ne znači da prihvatamo sve ono što dešava.
Zašto se ne rješava problem korupcije? Da li to nekom možda odgovara?
Postoji zakonski okvir za borbu protiv korupcije. Međutim, postoje mnogi zakonski elementi koji nisu implementirani. Nema strukture koja bi stvorila pretpostavke za dalji napredak. Recimo treba usvojtii zakon o sprječavanju sukoba interesa. To bi parlament treba uraditi. OSCE se za to zalaže.
Naš je osjećaj da građani vjeruju da je korupcija je i veliki problem.
(Hayat.ba)
