Formiranje nove vlasti u Bosni i Hercegovini moglo bi otvoriti još jednu zahtjevnu političku raspravu, jer predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavljuje da će izmjene Izbornog zakona biti jedno od ključnih pitanja u pregovorima s budućim koalicionim partnerima. Iako je kandidatkinja njegove stranke Darijana Filipović osvojila mjesto hrvatske članice Predsjedništva BiH, Čović insistira da se pitanje izbornog zakonodavstva mora riješiti prije narednog izbornog ciklusa.
Izborni zakon na stolu
Predsjednik HDZ-a BiH najavio je da će razgovori o formiranju vlasti početi naredne sedmice, a već je jasno naznačio šta njegova stranka želi staviti među prve teme pregovora.
Riječ je o izmjenama Izbornog zakona BiH, kojima bi se, prema zahtjevima HDZ-a, trebalo osigurati da hrvatske političke predstavnike ne mogu presudno birati glasovi birača drugih konstitutivnih naroda.
Čović smatra da ovo pitanje ne smije ostati neriješeno do narednih izbora, bez obzira na činjenicu da je HDZ-ova kandidatkinja ostvarila pobjedu u utrci za Predsjedništvo BiH.
– To je prioritet svih prioriteta. Pravi partneri će to odmah staviti na sto – rekao je Čović.
Takva poruka pokazuje da će izborno zakonodavstvo imati posebno mjesto u pregovorima o budućem sastavu vlasti.
Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li HDZ izmjene Izbornog zakona postaviti kao uslov za uspostavljanje koalicije ili će insistirati da se o njima razgovara paralelno sa drugim političkim i ekonomskim pitanjima.
Čović nije izričito najavio blokadu formiranja vlasti ukoliko njegovi zahtjevi ne budu prihvaćeni.
Ipak, insistiranje na tome da se ovo pitanje riješi što prije ukazuje na njegovu važnost u političkoj strategiji HDZ-a.
Promjene bez Ustava
Govoreći o mogućim rješenjima, lider HDZ-a BiH naglasio je da određeni prijedlozi izborne reforme već postoje u parlamentarnoj proceduri.
Prema njegovom mišljenju, politički dogovor mogao bi omogućiti relativno brzo usvajanje potrebnih izmjena.
– Možemo ih završiti faktički odmah, a možemo drugačije razgovarati i o nekim drugim modelima. Međutim, taj posao treba ostaviti iza nas. Ustav se ne treba mijenjati za takve stvari, dovoljno je promijeniti Izborni zakon – dodao je lider HDZ-a BiH.
Upravo ova tvrdnja mogla bi otvoriti dodatne rasprave među političkim strankama i pravnim stručnjacima.
Naime, način izbora članova Predsjedništva BiH uređen je i Ustavom Bosne i Hercegovine, dok Izborni zakon detaljnije reguliše provođenje izbora.
Zbog toga bi pravna održivost svakog konkretnog prijedloga zavisila od njegovog sadržaja i usklađenosti s postojećim ustavnim odredbama.
Čović smatra da je moguće pronaći rješenje bez ustavnih promjena, ali takav pristup zahtijevao bi saglasnost političkih partnera i odgovarajuću parlamentarnu proceduru.
Pobjeda nije promijenila zahtjeve
Posebnu pažnju privlači činjenica da HDZ insistira na izmjenama izbornog zakonodavstva uprkos pobjedi Darijane Filipović.
Njena izborna pobjeda predstavlja značajnu promjenu u odnosu na prethodne izborne cikluse, kada je funkciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH u četiri navrata osvojio Željko Komšić.
HDZ i druge hrvatske nacionalne stranke godinama su osporavali način na koji je Komšić dolazio do ove funkcije, tvrdeći da su za njegov izbor presudni bili glasovi bošnjačkih birača.
S druge strane, postojeći izborni sistem omogućava biračima u Federaciji BiH da glasaju za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, bez obaveze da kandidat pripada njihovom narodu.
Upravo različita tumačenja političkog predstavljanja i izbornog legitimiteta predstavljaju jedno od dugogodišnjih spornih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Izbor Darijane Filipović nije uklonio te razlike.
Za HDZ je sadašnji rezultat potvrda političke podrške njegovoj kandidatkinji, ali rukovodstvo stranke smatra da se budući izbori ne smiju oslanjati na trenutne političke okolnosti i raspoloženje birača.
Zato Čović želi zakonsko rješenje koje bi, prema njegovom tumačenju, trajno uredilo pitanje hrvatskog predstavljanja.
Poraz Demokratske fronte
Izborni rezultat donio je i promjenu u političkoj poziciji Demokratske fronte, čiji je kandidat Slaven Kovačević poražen u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Kovačević je nakon izbora iznio tvrdnje o izbornoj krađi, uprkos činjenici da su u izbornom procesu korištene nove tehnologije.
Takve tvrdnje predstavljaju njegov stav, dok bi eventualne nepravilnosti morale biti utvrđene kroz odgovarajuće postupke pred nadležnim izbornim organima.
Poraz kandidata Demokratske fronte dodatno je promijenio političke okolnosti u kojima se vodi rasprava o izmjenama Izbornog zakona.
HDZ sada u pregovore ulazi s izbornim uspjehom svoje kandidatkinje, ali istovremeno nastavlja zahtijevati promjenu pravila koja su omogućavala drugačije ishode u prethodnim ciklusima.
To otvara pitanje hoće li budući koalicioni partneri prihvatiti takav pristup ili će insistirati da se izborna reforma razmatra zajedno s drugim ustavnim i demokratskim pitanjima.
Predstoje koalicioni pregovori
Čović je najavio razgovore s predstavnicima političkih stranaka koje su osvojile najveći broj glasova među Bošnjacima, Hrvatima i Srbima.
Takav pristup ukazuje na namjeru HDZ-a da razgovore o novoj vlasti započne s najjačim političkim akterima iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine.
Međutim, broj osvojenih glasova nije jedini faktor koji određuje mogućnost formiranja vlasti.
Za uspostavljanje parlamentarne većine potrebni su dogovori o zajedničkim političkim ciljevima, raspodjeli odgovornosti i funkcionisanju institucija.
Upravo zato će pitanje Izbornog zakona predstavljati jedan od mogućih izazova.
Političke stranke nemaju jedinstven stav o tome kako urediti izbor članova Predsjedništva BiH.
Dok HDZ insistira na zaštiti onoga što naziva legitimnim predstavljanjem konstitutivnih naroda, druge političke opcije naglašavaju potrebu očuvanja jednakog biračkog prava i provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Svaki budući dogovor morao bi uzeti u obzir i postojeći ustavni okvir, kao i međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.
Zbog toga će biti važno vidjeti kakav konkretan prijedlog HDZ namjerava ponuditi svojim partnerima.
Evropski put i ekonomija
Iako je izborna reforma izdvojena kao posebno važna tema, Čović je naveo i druge prioritete buduće vlasti.
Među njima su nastavak evropskih integracija, provođenje ekonomskih reformi i privlačenje novih investicija.
Ova pitanja imaju direktan značaj za funkcionisanje institucija i svakodnevni život građana.
Bosna i Hercegovina suočava se sa brojnim ekonomskim izazovima, a napredak prema Evropskoj uniji zahtijeva usvajanje zakona, jačanje institucija i provođenje reformskih obaveza.
Zbog toga bi dugotrajni politički sporovi oko izbornog zakonodavstva mogli otežati dogovore o drugim pitanjima ukoliko stranke ne uspiju uskladiti prioritete.
Sa druge strane, postizanje šireg političkog dogovora moglo bi omogućiti da se o izbornoj reformi razgovara bez zaustavljanja ostalih procesa.
Čović je najavio da će evropski put i ekonomski razvoj biti važni dijelovi programa buduće vlasti, ali ostaje da se vidi kako će se ti ciljevi uskladiti s njegovim zahtjevima za izmjene Izbornog zakona.
Politički izazov
Predstojeći razgovori mogli bi pokazati koliko su političke stranke spremne na kompromis nakon izbora.
HDZ u pregovore ulazi s jasno definisanim zahtjevom, dok će potencijalni partneri morati odlučiti da li prihvataju ponuđeni pristup izbornoj reformi.
Važno je naglasiti da sama najava insistiranja na izmjenama zakona ne znači da je postignut bilo kakav koalicioni dogovor.
Nisu poznati ni svi detalji mogućih prijedloga koje će HDZ staviti pred svoje sagovornike.
Upravo će sadržaj tih prijedloga pokazati koliko prostora postoji za usaglašavanje različitih političkih stavova.
Čović je poručio da ne želi da Bosna i Hercegovina uđe u naredni izborni ciklus s istim otvorenim pitanjima.
Ipak, konačna odluka o eventualnim izmjenama neće zavisiti samo od HDZ-a, već od potrebne podrške u nadležnim institucijama.
Zbog toga pobjeda Darijane Filipović nije označila završetak rasprave o izbornom zakonodavstvu, nego početak nove faze političkih pregovora.
Hoće li izmjene Izbornog zakona postati dio šireg koalicionog sporazuma ili će ostati jedno od najspornijih pitanja među budućim partnerima, pokazat će razgovori o formiranju vlasti.
Ono što je već jasno iz Čovićevih izjava jeste da HDZ od ovog zahtjeva ne namjerava odustati, bez obzira na povoljan izborni rezultat svoje kandidatkinje.
