Mogućnosti za postizanje dogovora oko Izbornog zakona između bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini i dalje su minimalne, a analitičari upozoravaju da je vremena za kompromis sve manje. Kako se 2026. godina smatra izbornom, procjenjuje se da se tada ovakva pitanja neće ni otvarati.
Posebnu pažnju javnosti izazvalo je gostovanje profesora Envera Kazaza na RTV HB, gdje je izjavio da bi stranke Trojke, čak i po cijenu političkog gubitka, trebale pristati na dogovor s HDZ-om BiH.
– Trojka ima priliku napraviti najdržavotvorniji potez od Daytona do danas. Ako sada to ne učine, u narednim geopolitičkim okolnostima teško da će imati novu šansu, a Bosna i Hercegovina će nastaviti da se urušava i propada – poručio je Kazaz.
Ipak, niti Trojka, niti druge bošnjačke političke stranke za sada ne pokazuju spremnost na taj, kako neki nazivaju, mogući historijski iskorak koji bi podrazumijevao dogovor o tzv. legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda, za što se zalaže Dragan Čović.
Politički analitičar Marko Lucović smatra da bošnjačke stranke koriste mehanizme blokade kako bi zaustavile svaku promjenu.
– Jasno se vide pozicije bošnjačkih stranaka, ili njihovog dijela, kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona. Blokade rada institucija, poput Doma naroda putem bošnjačkog kluba, te druge političke tenzije potvrđuju to – kazao je Lucović.
Sličan pogled dijeli i docent Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. On ističe da u bošnjačkom političkom narativu dominira ideja jačanja države kroz izbor politički podobnih Hrvata i Srba.
– To se svodi na biranje, po njihovim kriterijima, patriotski orijentiranih Hrvata i Srba, koji u suštini odgovaraju bošnjačkim političkim interesima – objasnio je Žižić.
U tom kontekstu, upozorava na mogući nastavak prakse izbora hrvatskog člana Predsjedništva glasovima bošnjačkih birača, spominjući ime Zlatka Miletića kao potencijalnog nasljednika Željka Komšića. Kako navodi, Miletić se sve više distancira od stranke ZNG, dok njen lider Damir Marijanović trenutno obavlja funkciju ravnatelja javnog znanstvenog instituta u Hrvatskoj.
– Miletić nema isti utjecaj na bošnjačko biračko tijelo kao Komšić, ali u sadašnjem izbornom sistemu, gdje Bošnjaci presudno utiču na izbor oba člana Predsjedništva, može se profilirati kao jedan od kandidata s podrškom tog biračkog tijela – ocjenjuje Žižić.
Lucović ističe i da bošnjačke stranke, iako načelno podržavaju odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, u praksi ne čine dovoljno za njihovu provedbu.
– Trenutno svjedočimo potpunoj blokadi dogovora oko Izbornog zakona, a ključno pitanje je kako će država funkcionirati ako se ovo pitanje ne riješi – bilo po modelu HDZ-a, bilo po nekom drugom – zaključuje Lucović.
Vrijeme za dogovor ubrzano ističe. Ukoliko se sporazum ne postigne do kraja ove godine, teško je očekivati da će se o ovoj temi uopće razgovarati tokom izborne 2026. godine.
S obzirom na to da Željko Komšić nakon dva uzastopna mandata nema pravo na ponovnu kandidaturu, Dragan Čović u tome vidi šansu za povratak u Predsjedništvo. Međutim, eventualna kandidatura Zlatka Miletića mogla bi mu pomrsiti račune.
