Home Novosti BiH SVI POGLEDI UPRTI U BRUXELLES: Počinje samit NATO saveza, na stolu nekoliko...

SVI POGLEDI UPRTI U BRUXELLES: Počinje samit NATO saveza, na stolu nekoliko vrućih tema, šta traži predsjednik Hrvatske…

Čelnici 30 članica NATO-a okupit će se danas na samitu u Bruxellesu na kojem bi trebali donijeti odluke o reformama Saveza do 2030., što uključuje prilagodbu izazovima poput destabilizacijskih aktivnosti Rusije, uspona Kine, terorističkih prijetnji, kibernetičkih napada i klimatskih promjena.

“Skup 30 svjetskih čelnika ključni je trenutak za naš Savez i našu kolektivnu sigurnost”, rekao je u petak generalni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare, na kojoj je govorio o temama kojima će se samit baviti.

Ovo je prvi samit NATO-a na kojem sudjeluje novi američki predsjednik Joe Biden, čiji je izbor donio olakšanje saveznicima nakon četiri turbulentne godine pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prethodni stanar Bijele kuće nazvao je NATO zastarjelom organizacijom, prijetio izlaskom Sjedinjenih Država, dovodio u pitanje temeljeno načelo o kolektivnoj odbrani.

Stoga će ključna poruka s ovog samita biti obnovljena predanost transatlantskom jedinstvu i jačanju veza koje su ozbiljno uzdrmane za vrijeme Trumpovog mandata. Biden je već poništio Trumpovu odluku o povlačenju američkih vojnika iz Njemačke.

Sjedinjene Države su ključna članica NATO-a, koje na odbranu troše skoro dva i pol puta više nego svi ostali saveznici. Prema podacima za 2020. godinu, SAD je za odbranu izdvojio 717 milijardi dolara, a svi ostali saveznici 311 milijardi dolara.

Ključna tema samita su reforme Saveza, inicijativa pod nazivom NATO 2030. Riječ je o “ambicioznom transatlantskom programu za odbranu i sigurnost”, rekao je Stoltenberg.

Reforme uključuju jačanje političkih konsultacija među saveznicima, jačanje kolektivne odbrane te jačanje otpornosti infrastrukture i lanaca snabdijevanja.

Na samitu će biti prihvaćeno sedam dokumenata: zajednička izjava, plan za reforme NATO-a do 2030., akcijski plan o utjecaju klimatskih promjena na sigurnost, dokumenti o kibernetičkoj odbrani, sprečavanju spolnog nasilja i jačanju otpornosti te izvještaj o podjeli tereta troškova odbrane.

Generalni sekretar Stoltenberg najavio je uspostavu novih centara za poticanje tehnološke saradnje među saveznicima, potpomognutim novim Fondom za inovacije za potporu startupovima.

Čelnici NATO-a trebali bi se, također, složiti da će izraditi novi strateški koncept, koji će prvi put kao izazov uključiti vojni uspon Kine.

Na samitu bi čelnici još jednom trebali potvrditi cilj da saveznici do 2024. za odbranu namijene dva posto svoga BDP-a. Na tome i dalje insistiraju Sjedinjene Države, iako ne više tako agresivno kako je to radio bivši predsjednik Trump.

Saveznici su još 2014. godine zacrtali cilj da će povećati izdvajanje za odbranu na najmanje dva posto svoga BDP-a do 2024. godine, a od toga 20 posto za vojnu opremu.

Prema najnovijim podacima koje je NATO objavio u petak, taj će cilj ove godine ispuniti 10 članica: Grčka, Sjedinjene Države, Hrvatska, Velika Britanija, Estonija, Latvija, Poljska, Litvanija, Rumunija i Francuska.

Stoltenberg je još u februaru predložio povećanje NATO-ovog zajedničkog budžeta, koji je, inače, vrlo mali, sadašnji iznosi 2,57 milijardi eura. Stoltenberg nije spominjao nikakve brojke koliko bi to povećanje trebalo biti, a prema nekim informacijama, riječ je o iznosu od oko 20 milijardi dolara, što bi NATO-u osiguralo veću fleksibilnost u suočavanju s izazovima.

Povećanje zajedničkog budžeta jedno je od najosjetljivijih pitanja i na ovom se samitu ne očekuje odluka o tome.

Prema neslužbenim informacijama, saveznici su uglavnom oprezni, jer prvo žele ispitati šta će tačno značiti jačanje zajedničkog finansiranja. Među najopreznijima je Francuska, koja upozorava na moguće negativne posljedice jačanja savezničkog budžeta na odbrambene planove EU.

Na samitu će se razgovarati i o Afganistanu te o potpori Ukrajini i Gruziji.

“Na našem samitu u ponedjeljak vodit ćemo dalekosežne rasprave i donijeti značajne odluke kako bismo naš Savez učinili jačim i nastavili jamčiti sigurnost za milijardu ljudi”, rekao je Stoltenberg.

Zanimljivo je i kako će se okončati priča koju je jučer pokrenuo predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

Podsjećemo, Milanović je kazao kako neke zemlje ne žele spominjanje Dejtonskog sporazuma.

“Morat ću o tome na samitu razgovarati, inače nećemo dati suglasnost na završnu deklaraciju, jer nas se tretira kao sitan kusur. Netko ima problem da se u završnoj deklaraciji NATO-a spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda. Kao da je deklaraciju pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva, ne mislim se vratiti u Zagreb s tim. To pokazuje kakve planove za BiH imaju neki međunarodni krugovi, to preko Hrvatske neće proći. Nisam se mislio time baviti”, kazao je Milanović.

(SB)