Hrvatska

  • KOMŠIĆ O SUSJEDIMA: “Očigledno je da imamo malo veći problem sa dijelom vlasti u Republici Hrvatskoj nego što se to mislilo”

    “Ako Vas ovo kojim slučajem podsjeća na žal za Cvetković-Maček planom, moguće je da ste i u pravu”

    Hrvatski član Predsedništva BiH Željko Komšić izjavio je da BiH očigledno ima “malo veći problem sa dijelom vlasti u Republici Hrvatskoj nego što se mislilo” i optužio određene krugove u Zagrebu da žele da bar deo BiH tretiraju kao jednu vrstu svoje “kolonije”.

    U saopštenju, objavljenom u subotu povodom pisma koji su trojica bivših visokih predsavnika u BiH uputili šefici evropske diplomatije Federici Mogherini, hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je da Hrvati nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH.

    Hrvatsko ministarstvo dodalo je da se, za razliku od trojice bivših Visokih predstavnika u BiH, Hrvatska ne miješa u unutrašnja pitanja BiH, već ispunjava međunarodne obaveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njen ustavni i pravni poredak.

    “Moj izbor je samo povod, a ne uzrok. Uzrok se može tražiti u želji određenih krugova u Zagrebu da ostvare ključni i dugoročni ekonomsko-politički uticaj na sva dešavanja u BiH, te da bar dio BiH tretiraju kao jednu vrstu svoje ‘kolonije’, unaprijed računajući da je drugi dio BiH već pod takvim uticajem druge države. Ako Vas ovo kojim slučajem podsjeća na žal za Cvetković-Maček planom, moguće je da ste i u pravu”, rekao je Komšić u izjavi za Radiosarajevo.ba.

    Upitan za razloge žestoke reakcije Zagreba na istup trojice bivših visokih predstavnika i veterana medunarodne politike, te da li je medunarodna zajednica, zapravo, demaskirala namjere Hrvatske, Komšić kaže da je međunarodna zajednica to prepoznala, “ali je politika nekih krugova u Hrvatskoj tako agresivna da se ne obazire ni na primjedbe koje dolaze iz te iste međunarodne zajednice”:

    “Naprotiv, ta agresivnost i bahatost ide do te mjere da pojedince koji ukazuju na svu štetnost takve politike dijela vlasti u Hrvatskoj, počinju najprimitivnije vrijeđati.”

    Komšić kaže da to nije samo problem BiH.

    “Za sada, samo BiH ima problem sa takvom politikom, ali uskoro će ga imati i međunarodna zajednica, pogotovo Evropska unija i Sjedinjene Americke Države, i to iz jednostavnog razloga – remete planove međunarodne zajednice za cijelu regiju”, zaključio je Komšić.

    (SB/NN/Tanjug)

  • Pogledajte reakciju Slavena Letice na tvrdnju da BiH ne postoji: ‘900 godina Bosna opstaje, stvaraju se, raspadaju se carstva, ali BiH opstaje’

    “Ono što je meni najviše zasmetalo je – to vrijeđanje Bosne i Hercegovine… Ovo što se tiče Nikolića i Vučića, manje-više”, rekao je u emisiji Otvoreno HTV-a politički analitičar Slaven Letica.

    Nakon što su drugi gosti emisije (novinari Sanja Modrić i Ivan Hrstić) pokušavali opravdati Milanovićeve stavove da je “Bosna i Hercegovina nikakva zemlja”, Letica je nastavio: “Devetsto godina ljudi tvrde za Bosnu da nije nikakva zemlja, pa ona opstaje. Raspadaju se carstva, stvaraju se carstva a Bosna i Hercegovina opstaje”, s osmijehom je zaključio Letica.

    Slaven Letica, ugledni je univerzitetski profesor,ekonomista, političar, publicist, rođen je 1947. godine.

    Javnosti je najviše poznat kao prvi savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana.

  • SRAMNO: U Hrvatskoj osvaula poruka podrške ratnom zločincu (FOTO)

    Transparent s natpisom “Maka s ponosom te očekujemo” osvanuo je jutros u Mostaru, na ogradi zgrade Biskupije u ulici Biskupa Čule. Poruka se odnosi na presuđenog ratnog zločinca Marka Radića, kojem je nedavno hrvatskog pravosuđe u spornom procesu smanjilo kaznu.

    Pomenuto mjesto u naselju Balinovac, često je zadnjih godina bilo mjesto isticanja sličnih poruka koje su se odnosile na tzv. Herceg-Bosnu, suđenje Haškoj šestorci i slično. Policija bi obično po prijavi građana skidala pomenute transparente.

    Vjerovatno nije slučajno da je transparent izvješen baš danas, 18. novembra, jer je na taj dan prije 26 godina osnovana tzv. Herceg-Bosna.

    Podsjećamo, Županijski sud u Zagrebu preinačio je presudu sa 21 na 12 i po godina zatvora Marku Maki Radiću, kojeg je Sud BiH proglasio krivim zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima u Mostaru. Radić, prema određenim tačkama osuđen zbog udruženog zločinačkog poduhvata, koji je u zatvoru trebao ostati do 2027. godine, sada će prema novoj presudi Županijskog suda izaći na slobodu do isteka ove godine, jer Hrvatska udruženi zločinački poduhvat kao institut ne priznaje.

    Marku Radiću udovoljeno je da kaznu zatvora izdržava u Hrvatskoj umjesto u BiH, a taj transfer odobrio je ministar pravde BiH Josip Grubeša 8. oktobra 2018. godine, a prethodno je Županijski sud u Zagrebu prihvatio Radićevu molbu te je donio presudu kojom je preuzeo izvršenje presude Suda BiH.

    KOMŠIĆ OTVORENO: “Nije meni problem što Čović hoće treći entitet, meni je problem što on LAŽE I GURA NARODE U SUKOB”

    (Klix.ba / ZASREBRENICU.ba)

  • Diplomatska ofanziva: Hrvatski udar na BiH

    Već mjesec dana traje diplomatska ofanziva Hrvatske u tijelima Evropske unije, a tiče se izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenkvić, ali i hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu koriste svaku priliku da dokažu kako Komšić nije izabran glasovima Hrvata, već Bošnjaka.

    Posljednje u nizu je njihovo pismo Evropskom parlamentu u kojem zahtijevaju da se o toj temi raspravlja na sljedećoj sjednici Vijeća za vanjske poslove Evropske komisije.

    Prvi put, javno, oglasio se u utorak i prozvani Željko Komšić, koji je, također, na adrese evropskih zvaničnika uputio pismo kao reakciju na poruke pisma iz Hrvatske.

    Komšić je ustvrdio kako je u njihovom pismu navedeno “niz neistina u pogledu izbornog procesa u Bosni i Hercegovini”, te da se radi o udaru Hrvatske na suverenitet Bosne i Hercegovine i direktnom miješanju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

    Sa ovakvim stavom se slažu i bh. analitičari. Na isti način reaguje i profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Ivo Komšić.

    On kaže kako Hrvatska, najprije, ovakvim ponašanjem prema BiH odvraća pažnju od svojih nagomilanih problema, ali i da je osnovni cilj, kako navodi, da se obnovi “Herceg-Bosna”.

    “To je ključna stvar, jer do te obnove se dolazi zaobilazno. Prvo sa tom, na prvi pogled, bezazlenom tezom o tome da treba napraviti hrvatsku izbornu jedinicu, to je uvod u treći entitet, a to je obnova ‘Herceg-Bosne’. Ta je politika poražena i kod nas i u svijetu 1994. godine, a oni je sada vraćaju”, ističe profesor Komšić.

    U istom tonu nastavlja i profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić. Kako kaže, sve ono što susjedna zemlja na političkom polju trenutno radi nije dobrosusjedski, a to objašnjava time da je u Hrvatskoj na sceni “proces detuđmanizacije hrvatske državne politike”.

    “Sada u nešto drugačijoj formi imamo ambicije koje su bile prepoznatljive u prvoj polovici devedesetih godina da Hrvatska bude tutor Bosni i Hercegovini, da joj ona određuje šta može, šta ne može, i da joj nameće rješenja koju će to poziciju imati oni koji sebe proglašavaju ekskluzivnim predstavnicima Hrvata. I mene živo čudi kako Evropska unija, Evropsko vijeće, Evropska komisija, Evropski parlament ne interveniraju na takvo ponašanje jedne njene članice”, ističe Kukić.

    Ono što je poražavajuće u cijeloj priči, prema mišljenju sagovornika Radija Slobodna Evropa, jeste da niko od državnog vrha Bosne i Hercegovine nije reagovao na stavove Hrvatske nakon izbora Željka Komšića.

    Poruku koju je Denis Zvizdić uputio predsjedniku Vlade Hrvatske Andreju Plenkoviću kako se Hrvatska miješa u unutrašnje stvari BiH, za bh. analitičare su više lični stav, jer, kako ocjenjuju, Predsjedništvo BiH je to koje je trebalo uputiti diplomatsku notu.

    “Nema reakcija institucija, države. To potvrđuje da je Bosna i Hercegovina invalidna država, da njeni organi i sistem ne funkcioniraju. Mi imamo političare opšte prakse, a nijednog političara koji bi bio sa kapacitetom državnika. Jedna od posljedica ove tvrdnje jeste da nema planirane, pa ni konzistentne vanjske politike. Oni u Ministarstvu vanjskih poslova su partijski vojnici po zadatku. Eklatantan je primjer stanovite Željane Zovko koja je, svojevremeno, imala visoku poziciju u Ministarstvu vanjskih poslova, ali je odjednom postala član Evropskog parlamenta kao zastupnica iz Hrvatske. To je apsurd”, kaže analitičar Ibrahim Prohić.

    Istovremeno, ono što je primjetno, kada je riječ o izboru Željka Komšića, jeste kako se u većini medija u Hrvatskoj ističu isljučivo stavovi predvođeni politikom koju vodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u toj zemlji, ali i HDZ u Bosni i Hercegovini.

    Prema riječima profesora Ive Komšića, takva medijska propaganda stvara iskrivljenu sliku kod građana Hrvatske.

    “Nerado ovo govorim, ali oni su izludili taj narod. Oni su im nametnuli mišljenje kako je kod nas sve neregularno, kako se ne poštuje Ustav, a niko ga nije pročitao. Kada je Dragan Čović izabran u Predsjedništvo – nije bio problem. Oni su kampanju počeli na promjeni Izbornog zakona tako da se promijene kvote iz kantonalnih skupština pri popunjavaju Doma naroda Federacije BiH. Oni hoće tom izmjenom da sve Hrvate u Bosni i Hercegovini pretvore u nacionalnu manjinu. Njima je problem zašto ijedan Hrvat iz Sarajeva sjedi u Domu naroda ili onaj iz Posavskog kantona. Svi predstavnici, po njihovom, moraju biti iz tri kantona u Zapadnoj Hercegovini”, riječi su Ive Komšića.

    A gdje su Hrvati u Republici Srpskoj, pita se Komšić.

    “Njih (Hrvate u RS-u) ne pominju, jer njihov lider Čović ima dogovor sa Dodikom. Tamo sada od 200.000 Hrvata, prije rata, živi 20.000. Neki dan im je biskup Komarica (Franjo) rekao – ‘Zar ja manje vrijedim zato što živim u Banjaluci kao Hrvat’. Vidite, za Čovića manje vrijedi i on, i ja i Željko Komšić. To su neofašističke ideje i to se mora kazati Evropi. To je nevjerovatno šta rade hrvatski parlamentarci, pa neka urede stvari u svojoj zemlji, ne trebaju se miješati u našu državu”, poručuje Ivo Komšić.

    (Vijesti.ba / RSE)

  • MALO DRUKČIJI POGLED IZ ZAGREBA NA IZBOR KOMŠIĆA: “Odakle vama u BiH ideja da Hrvati brinu za vaše interese”?

    U Hrvatskoj od 1990. vidimo što nam čine “hrvatine”, koji su vas u BiH sveli na djelić ranijeg teritorija, piše u svojoj koluni hrvatski novinar Tomislav Klauški.

    PIŠE: Tomislav Klauški

    Novi član Predsjedništva BiH Željko Komšić je Hrvat. Za kojeg nisu većinski glasali Hrvati. Ne dolazi iz HDZ-a. Izbornu pobjedu proglasio je u Sarajevu, a ne Mostaru. I poručuje da će biti lojalan Bosni i Hercegovini, a ne Republici Hrvatskoj. Dapače, odmah je zaoštrio retoriku prema Zagrebu. Nije trebalo dugo da ga se proglasi prijetnjom opstojnosti BiH, baš kao što se to proteklih godina tvrdilo za HDZ. A taj isti HDZ je Komšićev izbor popratio upozorenjem da bi to moglo izazvati “neviđenu krizu”.
    Baš kako to HDZ zna govoriti kad izgubi izbore. Forma je ipak zadovoljena, u Predsjedništvo BiH zasjeo je jedan Hrvat kojeg se optužuje da nema legitimitet hrvatskog naroda i da neće raditi u interesu Hrvata. A taj izbor, posve u skladu s nakaradnim uređenjem susjedne države, otvara nekoliko vječitih pitanja. Prvo, je li puki izbor jednog Hrvata garancija da će on raditi u interesu svih Hrvata? I drugo, smije li HDZ i dalje tvrditi da je on jedini autentični zastupnik hrvatskog naroda, ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj?

    U proteklih nekoliko desetljeća od uspostave državnosti imali smo prilike vidjeti kako se to izabrani Hrvati, čak i oni koji su se smatrali najvećima, brinu o interesima Hrvata koji ih zastupaju. U BiH je to dovelo do smanjivanja etničkog prostora na kojem žive Hrvati, do masovnog iseljavanja, korupcije i kriminala, a o Herceg-Bosni da se i ne govori. Isto je vrijedilo i u Hrvatskoj. Previše se njih zalagalo za uspostavu hrvatske države samo kako bi se njome mogli nesmetano poslužiti u ostvarivanju sebičnih i privatnih interesa, pljačkati je i uništavati.

    Previše smo puta, dakle, vidjeli da izbor Hrvata, pa i najvećih, ne znači promociju hrvatskih interesa. U svemu tome, naravno, glavnu ulogu igra i HDZ. On je kumovao propasti hrvatskog etničkog korpusa u BiH, amenovao je daytonski ustroj, promovirao povlaštenu kastu navezanu na Hrvatsku, brinuo više o stranačkim nego hrvatskim interesima, gledao više prema Zagrebu nego prema Sarajevu. Ali svejedno nas i dalje uvjerava kako je on jedini autentični zastupnik hrvatskih interesa.

    I dok to još ima rezona u postojećem političkom sustavu BiH, od takve paradigme HDZ ne odustaje ni u Hrvatskoj. Kao što Željko Komšić navodno ne može zastupati Hrvate, iako je Hrvat, tako HDZ u Hrvatskoj optužuje druge stranke da je njihova vlast “nenarodna”, da njihovi lideri nisu dobri Hrvati, da ne služe hrvatskom narodu i tome slično.

    Svaki mandat u oporbi HDZ pretvara u “izvanredno stanje”, baš kao što nakon izbora Komšića najavljuje “neviđenu krizu u BiH”. HDZ u pravilu prvo gleda vlastite, često i osobne interese, zatim stranačke, eventualno nacionalne, dok tek na kraju dolaze interesi države i svih njezinih građana. To je svijet u kojemu se HDZ najbolje snalazi. I to su pravila od kojih HDZ ne odustaje.

    PREPORUČENO ZA VAS: Komšić: Predsjednik sam i Draganu Čoviću

    (SB)

  • ŽESTOKA PORUKA MUSTAFE CERIĆA: Šta hoće hrvatska politika u Bosni?

    Autor: Dr. Mustafa Cerić

    Ne znam šta hoće hrvatska politika u Bosni! Ali, ne znaju ni bosansko-hrvatski političari šta hoće, a kamoli hrvatski u Hrvatskoj. No, svi oni, kako u Bosni tako i u Hrvatskoj, iako ne znaju što hoće, hoće to što hoće odmah i sada.

    Dakle:
    1) hrvatska politika hoće jednakopravnost, ali ne dâ da se ta jednakopravnost provede u Mostaru, Stocu, itd;

    2) hrvatska politika hoće konstitutivnu legitimnost, ali ne smeta joj kad Bošnjaci izaberu Hrvata za načelnika u Varešu;

    3) hrvatska politika hoće da Hrvati ostanu i opstanu u Bosnu, ali im daje hrvatsku putovnicu tako da se lakše mogu iseliti iz Bosne i integrirati u Europsku uniju;

    4) hrvatska politika se zalaže za put Bosne u NATO, ali konspirativno surađuje s Dodikom da do toga ne dođe;

    5) hrvatska politika priznaje suverenitet i teritorijalni integritet bosanske države, ali radi na podjeli Bosne u dosluhu sa Srbijom;

    6) hrvatska politika optužuje Bošnjake/Bosance za izbor Komšića, kao nelegitimnog Hrvata u bosanskoj državi, ali im ne bi bilo mrsko ako bi Bošnjaci/Bosanci izabrali legitimnog Hrvata, poput Čovića;

    6) hrvatska politika optužuje Bošnjake/Bosance što se zalažu za “građansku” Bosnu, ali, u isto vrijeme, Čović optuži Bošnjake/Bosance u Brisela za “islamsku” državu u Europi;

    7) hrvatska politika prisvaja sebi epitet europske kulture (i politike), ali odbija političku ideju “jedan čovjek, jedan glas”, što je, zasigurno, najviša kulturna i politička europska vrijednost od Francuske revolucije;

    8 ) hrvatska politika plaši Europu i svijet od ekstremnih “vehabija” u Bosni, ali odbija priznati međunarodni sud u Hagu, koji je pravosnažno presudio hrvatskoj politici u Bosni za “udrženi zločinaški poduhvat”, najviše zbog masakra Bošnjaka/Bosanaca u Ahmićima;

    9) hrvatska politika hoće da ima Bošnjake/Bosance kao svoje strateške partnere, ali iza injihovih leđa radi protiv njihovog nacionalnog i državnog interesa;

    10) hrvatska politika optužuje “vehabije” u Bosni za izbor Komšića, što je jedan od nejvećih nonsensa, ali neće da se suoči s istinom da su Komšića izabrali bosanski ljevičari i uplašeni Bošnjaci/Bosanci zbog Čovićeve politike i, dakako, Čovićevog kolaboriranja s Dodikom protiv bosanske države, njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

    I, naravno, najveći paradoks hrvatske politike je u tome što očekuje da Bošnjaci/Bosanci razumiju greške Hrvata u Bosni, ali sami Hrvati neće da razumiju te svoje greške (“moj grijeh”) i ne mare za svojim vlastitim interesima u Bosni zato što im je pažnja okrenuta negdje drugdje. Hrvati neće da shvate da izbor Komšiča nije ni na koji način krivica Bošnjaka/Bosanaca, već je to unutarnje pitanje samih Hrvata, koji se ne mogu složiti oko toga ko je pravi ili legitimni Hrvat u Bosni.

    Stoga, Bošnjaci/Bosanci ne treba da se miješaju u unutarnje hrvastke političke i druge međuhrvatske odnose. Niko od Bošnjka/Bosanaca ne smje nasjesti na hrvatsku manipulaciju u Bosni tako što će optuživati Bošnjake/Bosance za hrvatske političke nelogičnosti. A to znači da je krajnje nekulturno i politički neprimjereno optuživati Bošnjake/Bosance za neuspješnu hrvatsku politiku u Bosni, koja je, zhvaljujući svom sljepilu i predrasudama o Bošnjacima/Bosancima dobila međunarodnu stigmu “udruženog zločinačkog poduhvata” protiv bosanske države i Bošnjaka/Bosanaca.

    Dakle, tek kada hrvatska politika kako u Bosni tako i u Hrvatskoj shvati svoj grijeh kao (“moj grijeh, moj grijeh”) i pod tom sviješću o vlastitom grijehu se ispovjedi Bogu i Bosni, tek onda hrvatska politika u Bosni i u Hrvatskoj može računati na bosanski oprost i samilost, na bosansko razumijevanje i simpatiju, na bosansko partnerstvo i dobrosusjedsku saradnju za mir i sigurnost na Balkanu i u Europi.

    Do tada, neka kuka kome je do kukanja, ali Bosna ne odustaje od svoga puta prema NATO-u i EU-ji uz pomoć hrvatske politike ili bez nje. Pa nek traje koliko traje. Ako ništa Bošnjaci/Bosanci su naučili durati i izdurati do kraja, ako Bog da!

    May God bless Bosnia!
    Amin!

    (SAFF / ZASREBRENICU.ba)

  • FIKTIVNI BIRAČI U HRVATSKOJ: Kadrovi HDZ-a prijavljivali glasače na nepostojećim adresama

    Birače iz Hercegovine u Dalmaciji fiktivno prijavljivao vijećnik HDZ-a BiH Tomislavgrada Josip Bagarić. Za Posavinu zaduženi kadrovi HDZ-a Hrvatske. Prodato preko 2000 glasova fiktivnih birača. Kriminal pod pokroviteljstvom Milijana Vase Brkića i udruge Prsten.

    Pišu: A.Avdić/D.Obrdalj

    Potragu za lažnim HDZ-ovim biračima simbolično smo počeli u ulici Franje Tuđmana. Na stranici CIK-a piše da u toj ulici, u naselju Grubine kod Imotskog, na broju 76, stanuje dopisni birač iz Tomislavgrada Jure Bagarić. Vlasnik kuće je Ante Jonjić.

    „Bagarić? Nikad čula“, kaže nam djevojka koju smo zatekli ispred kuće.

    Ali Ante je telefonom pojasnio situaciju. Jure Bagarić je bio, a sve ima veze sa „kuvertama“. Kuverte je, objasnio je Ante, a prenijela djevojka, odnio Josip. Za više detalja su nas uputili na Ivicu Jonjića.

    Kod Ivice Jonjića bi trebao biti nastanjen Marko Bagarić. Barem tako piše na stranici Centralne izborne komisije BiH koja je na adresu Ante Starčevića broj 3, Grubine, Republika Hrvatska, uputila glasačke listiće na ime dopisnog birača iz Tomislavgrada. Vlasnik kuće Ivica Jonjić pomalo je bio zbunjen kada smo ga počeli ispitivati o dopisnom biraču Marku. Nešto je znao, nešto nije znao, ali je, ipak, izgovorio jednu ključnu rečenicu. Kuvertu je odnio Josip.

    Josipa su, prije desetak dana, pomenuli hrvatski državljani kod kojih su fiktivno bili prijavljeni dopisni birači iz sela Mesihovina kod Tomislavgrada. Ali ko je on?

    „Josipa ovdje svi znaju. Zovu ga Kameni Most, jer je i prošle izbore prijavljivao fiktivne birače u Hrvatskoj“, kažu nam trojica uglednih stanovnika Tomislavgrada.

    Radi se o Josipu Bagariću, vijećniku HDZ-a BiH u Tomislavgradu. On je čovjek koji je u okolici Imotskog fiktivno prijavljivao svoje zemljake, a potom išao „po kuverte iz CIK-a“. Granična policija BiH registrovala je da je Josip Bagarić u posljednja tri mjeseca najmanje osam puta prelazio granični prelaz Osoje, koji se nalazi kod Imotskog. Uglavnom je na teritoriju Hrvatske ulazio ujutro, zadržavao se dva-tri sata i odmah se vraćao u BiH.

    Tokom septembra, kada je CIK poslao poštu dopisnim biračima, Bagarić je najmanje tri puta ulazio u Hrvatsku. Istog dana se vraćao u BiH.

    „On je kadar HDZ-a BiH koji je zadužen za ove poslove. Njegov brat Robert Bagarić je predsjednik Skupštine Kantona 10“, pojašnjavaju sagovornici Žurnala.

    Roberta Bagarića, koji je u Tomislavgradu poznat po tome što je službeni automobil prodavao na PIK-u, zvali smo za izjavu. Kazao je da ne može razgovarati, jer je na predizbornom skupu HDZ-a BiH.

    „Isusa ti“, reći će Bogdan Branko Jurič nakon što smo mu pročitali da je on, koji na izbore nije izašao još od ’98. godine, putem pošte već glasao iz Zagreba.

    „Nikad se ja nisam prijavio za to glasanje“, kaže Jurič.

    Ali neko drugi ga je prijavio. I to na adresi Lanište BD kod zagrebačke Arene. Bogdanova kćerka Ljubica dvadeset godina živi u Zagrebu. Nije znala da joj otac stanuje u komšiluku, pa je s ekipom Žurnala krenula u potragu za ocem kako bi mogla na izbore.

    „Tražim tatu na adresi Lanište BD“, govorila je prolaznicima u ulici, dok su je oni s čuđenjem gledali.

    Uglavnom, ni aplikacije ni prolaznici nisu pomogli Ljubici da nađe adresu Lanište BD. Ta adresa postoji samo na službenoj stranici Centralne izborne komisije BiH.

    Mustafa Mehmedalić iz Orašja živi u Frankfurtu. Na stranici CIK-a već piše da je glasao iz Hrvatske.

    „Dokaze da nisam glasao imam. Nikad nisam bio na adresi gdje sam navodno prijavljen“, napisao je Mehmedalić u svojoj prijavi dostavljenoj SIPA-i.

    Upravo u Orašju registriran je najveći broj zloupotrebe identiteta. Istražni organi BiH raspolažu informacijama da su na području Posavine djelovali kadrovi HDZ-a BiH i Hrvatske. Tako je, prema dokumentima koji su u posjedu SIPA-e, kadar HDZ-a BiH Ivo Mijić trgovao glasovima najmanje 700 osoba čiji je identitet ukraden. U pitanju su osobe iz Dervente, Broda i Modriče.

    „Slavo Kutlić iz Okučana, izbjegao iz Dervente, dugogodišnji je prodavač glasova, osoba izbjegla sa područja Banja Luke, Gradiške i Dervente. U ponudi je imao oko 1000 glasova“, piše u prijavi koja je dostavljena SIPA-i i proslijeđena Tužilaštvu BiH.

    Osim bh državljana, u krađu identiteta su umiješani i kadrovi HDZ-a Hrvatske. U prijavi je navedeno i ime Ante Matijevića iz Rugvice pored Zagreba, za kojeg se tvrdi da je zajedno sa načelnikom te općine Antom Čičkom trgovao sa oko 200 glasova.

    „U sve ove prodaje uključeno je rukovodstvo HDZ-a Hrvatske, prvenstveno iz Slavonskog Broda, koje je pozivalo građane preko udruge Prsten da dostave koverte u prostorije Županijskog odbora HDZ-a. Načelnici općina Okučani, Rugvica, Požega i Županja involvirani su u ovaj slučaj. Glasački materijal se nalazi u kućama navedenih osoba“, navedeno je u dokumentaciji koja je u posjedu Žurnala.

    Pomenuta udruga Prsten okuplja Hrvate iz BiH. Njen ogranak u junu je utemeljen i u Vitezu. Na skupu u Vitezu je govorio potpredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić. Nešto ranije, upravo je Brkić izdao stranački naputak za registraciju birača za glasanje dopisnim putem. Nakon njegovog naputka, broj birača putem pošte koji glasaju iz Hrvatske porastao je za više od 150 posto. A kako je HDZ registrirao, pokazuju slučajevi iz Grubine, Laništa i slavonskih sela u kojima su fiktivno prijavljeni birači iz BiH. Većinu spornih općina i u BiH i u Hrvatskoj kontrolira HDZ.

    PREPORUČENO ZA VAS: Sjećanje srpskog vojnika iz Srebrenice: Jama je bila duga 50-60 metara, sa silaznom rampom za vozila

    (Žurnal.info/SB)

  • HRVATSKA DO DRINE: U Posušju podignut spomenik u obliku Velike Hrvatske!

    Nedavno je u jednom selu blizu Posušja svečano otkriven novi spomenik – u obliku Velike Hrvatske.Spomenik je izrađen po nacrtu fra Marija Knezovića koji je otprije poznat po sličnim akcijama.

    U malom selu Broćancu kod Posušja, prije dvadesetak dana, postavljen je spomenik posvećen poginulima za hrvatsku slobodu. I to ne bi bilo ništa čudno da se ne radi o spomeniku koji je u obliku jedne od verzija Velike Hrvatske.

    Spomenik je inače izrađen po nacrtu fra Marija Knezovića, a napravio ga je kipar Grgo Mikulić.

    Otvoren je povodom tradicionalnog okupljanja Širića i Knezovića u Broćancu i nakon svečane svete mise koju je fra Knezović predvodio. Spomenik je na svečanosti i blagoslovljen, a iz općine Posušje su se kasnije pohvalili ovim događajem na svojim službenim stranicama, očito ne vidjevši ništa sporno u svemu.

    Inače, svećenik Knezović, koji je i idejni začetnik spomenika, prošle se godine na malonogometnom turniru u Širokom Brijegu fotografirao s ekipom Crne legije koja je osvojila turnir. Dječaci su nosili crne majice s natpisom Crna legija i ušivenim grbom na kojemu je prvo polje bilo bijele boje.

    Nazivom i izgledom očito se aludiralo na istoimenu elitnu ustašku jedinicu iz Drugog svjetskog rata, no svećenik koji evidentno ne vidi problem u tome, sa smješkom se fotografirao s tako odjevenim dječacima.

    (SB)

  • Poznati sportista iz BiH o dječaku koji je vrijeđao Srebrenicu: Kod prijatelja Bošnjaka sam vidio nešto, postidio sam se kada sam pogledao video…

    Fudbalska reprezentacija Hrvatske napravila je čudo na Mundijalu u Rusiji i plasirala se u finale SP u fudbalu.

     

     

    Hrvatska će u nedjelju igrati protiv reprezentacije Francuske. Francuzima će to biti šansa da osvoje drugu titulu prvaka svijeta, dok su Hrvati po prvi put u velikom finalu SP u fudbalu.

    U Hercegovini i pojedinim gradovima BiH je bilo neprimjerenog slavlja gdje se vrijeđala BiH, te gdje su se uzvikivale neke stvari koje baš i nemaju veze sa razumom.

    U Mostaru je zabilježen slučaj u kojem je jedan dječak snimljen kako izgovara skandaloznu parolu “Nož, žica, Srebrenica”, još na dan kada se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici.

    Naš uspješni bokser, Damir Beljo, je prokomentarisao ispade onih koji su ovih dana navijali za reprezentaciju Hrvatske na SP u Rusiji.

    “Ja ne znam šta je tim mladim ljudima pa tako reaguju. Ja ne mogu utjecati na ogromnu masu. Svim srcem navijam za reprezentaciju Hrvatske, ali dao dragi Bog da se u finalu sudare BiH i Hrvatska, bio bih najsretniji. Da Hrvatska nije na ovom Mundijalu, definitivno bih navijao za Srbiju”, kaže je Beljo.

    “Uvijek će biti nekih glupih scena, pojma nemam zašto. Veseli me što veliki broj ljudi navija za Hrvatsku, pa i u Sarajevu što mnogo ljudi navija za reprezentaciju Hrvatske. Što je najgore, ljudi ovdje u Mostaru, bolan, vole Bosnu i Hercegovinu. Barem je to tako u čitavom mom okruženju. Nadam se da će ovih gluposti biti sve manje, ali nažalost živimo u takvom podneblju gdje je teško spriječiti ove stvari. Moramo shvatiti da je ovo zemlja u kojoj žive Bošnjaci, Hrvati, Srbi i ostali, te da je ovo naša zemlja, i da moramo raditi za dobro naše djece. Jučer se poklopio taj datum kada se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici, žao mi je radi toga jer se i sa druge stvare poklopio veliki dan”, kaže Beljo.

    Damira smo upitali da nam prokomentariše slučaj dječaka iz Mostara koji je uzvikivao “Nož, žica, Srebrenica”.

    “Maloprije sam saznao za taj detalj. Na storyju kod svog prijatelja Bošnjaka sam vidio poruku nešto kao: ‘Nije ni izašao iz pelena, a već je kreten’. Vidio sam samo sliku dječaka u dresu Hrvatske. Onda mu napišem: ‘Izvini, zašto je kreten ako je Hrvat i ako navija za Hrvatsku? Bilo bi dobro da svi navijamo za njih, kad već BiH nije na Mundijalu’, a onda on meni kaže da je to zbog videa. Kada sam pogledao video, onda sam se i ja postidio. Mislim da je to odraz nekulture njegovih roditelja i svi na tome moraju poraditi. Srebrenica je nešto strašno i ne daj Bože da se to ikada ikome ponovi. Sve žrtve treba poštovati i to je ljudski”, ističe on.

    Veliko finale Hrvatske i Francuske je na programu u nedjelju, a iako je bokser, Damira smo upitali kako on gleda na ovo SP u fudbalu, te čemu se nada u finalu na stadionu Luzhniki u Moskvi.

    “Ovo je veliko čudo. Hvala Bogu što je Hrvatska u finalu. Ovo je jedna sjajna ekipa. Od njih bi trebali svi političari ovdje da uče, kako se bore svi za jednog, a jedan za sve. Kapa do poda Zlatku Daliću, koji uvijek spominje Boga, koji je tako ponizan. Moje lično mišljenje je da su zbog toga tako daleko i stigli. Presretan bih bio kada bi uzeli zlato, ali za mene su oni već šampioni”, rekao je za Source.ba Beljo.

  • Čapljina: Hrvatski navijači napali autobus Oružanih snaga BiH koji se vraćao iz Srebrenice

    Razuzdana skupina navijača hrvatske fudbalske reprezentacije sinoć je u Čapljini, u 23.20 sati, u slavljeničkom pohodu nasrnula na autobus Oružanih snaga BiH.

    Očevidci, koji su željeli ostati anonimni, kazali su nam da je zbog kolapsa saobraćaja autobus s petnaestak vojnika na povratku iz Srebrenice, gdje su prisustvovali obilježavanju godišnjici genocida nad Bošnjacima, bio prinuđen zaustaviti se u Ulici Mate Bobana u strogom centru grada.

    Autobus je imao vojne registracijske oznake Oružanih snaga BiH te KDZ oznaku da je bio u Srebrenici. Tom prilikom na njega je nasrnula veća skupina navijača lupajući šakama po staklima, te ga je njihala s vjerojatnom namjerom da autobus obore i prevrnu.

    Tokom napada otrgnuli su registracijske tablice, koje su vraćene nakon intervencije policije u ovom gradu koja je autobus morala otpratiti do kasarne u Čapljini.

    Za sada neslužbeno, u Oružanim snagama BiH za STAV je potvrđeno da se incident uistinu dogodio i da su vojnici Oružanih snaga BiH prošli bez ozljeda te da je na autobusu počinjena manja materijalna šteta.

    Od Ljudevita Marića, glasnogovornika MUP-a HNK, službeno je potvrđen ovaj incident. “Autobus je naišao kroz to mjesto, onda su navijači rukama udarali po autobusu. Policijska uprava Čapljina danas je počela provoditi istragu jer je skinuta prednja tablica s autobusa. Po okončanju istrage imat ćemo više informacija”, rekao je za STAV Ljudevit Marić.

    Da podsjetimo, jučer je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu zabilježeno masovno divljanje bosanskih Hrvata koji su slaveći uspjehe hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu pjevali o “mostovima i tzv. Herceg-Bosni”, Širokim Brijegom orilo se “je*** te Bosno, je*** te ja, Hrvatska moja domovina” i “pu** ku*** ko te je**, možemo mi i bez tebe Federacijo…”, a vjerojatno najskandalozniji je snimak dječaka obučenog u dres hrvatske reprezentacije koji skandira “Nož, žica, Srebrenica”.

    Ovo se događalo na Dan žalosti i nekoliko sati nakon što je u Potočarima obilježena 23. godišnjica genocida u Srebrenici. Također, dio građana BiH, uglavnom bošnjačke nacionalnosti, lahkovjerno su nasjeli na lažne vijesti da su kapiten i golman hrvatske reprezentacije, Luka Modrić i Danijel Subašić, izjavili da će utakmicu protiv Engleske igrati u sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici.

    Niti jedan hrvatski medij, kao niti jedan dužnosnik iz vrha hrvatske politike, do sada nisu osudili (ili se ogradili) od ovakvog ponašanja bosanskih Hrvata za koje su u više navrata izjavljivali da su “nedjeljivi dio hrvatskog nacionalnog bića”.

    Izvor: Stav.ba

Close
Close