Za pomoć u molerskim radovima, Samir Omić davao je dnevnicu i do 100 KM. Ali odziv je slab. U poslu mu je samo pomagao osamdesetogodišnji komšija. A nije da nije nudio posao i mladima.
Na tržištu rada sve je teže pronaći majstore, vozače, kuvare, konobare. Većina njih, zbog niskih plata, napustila je našu državu. Pa sada za ovim zanimanjima vape i poslodavci i građani.
Za pomoć u molerskim radovima, Samir Omić davao je dnevnicu i do 100 KM. Ali odziv je slab. U poslu mu je samo pomagao osamdesetogodišnji komšija. A nije da nije nudio posao i mladima.
“Ali su neodgovorni, neće da dođe. Jedan dan dođe, drugi dan ne dođe. Prisiljen si sam da ideš da radiš”, kaže nam moler, Samir Omić za N1
Sa istim problemom suočava se i sarajevski stolar Salko Krešo, koji se ni u penzionerskim danima ne odriče posla:
“Neće niko ništa, neće ni da pomogne. Obišao sam pola svijeta, tu sam imam svoju radnju. Ne znam živ šta ću od mušterija, a 75 mi je godina, a 15 godina u penziji, i to ne mala, velika penzija.”
Da je sve teže pronaći majstore za ‘kućne’ kvarove, svjedoče i građani:
“Inače nema nijedan majstor da valja, malo ih je, preskupi su. I što se tiče električara i molera i ovog za pločice”, kaže jedna sugrađanka.
“Opet, oni samouki, nekog kova starijih godina, oni ko nešta znaju. Ovo ostalo ništa”, dodaje druga.
A osim majstora, na tržištu rada između ostalog, nedostaje i kuvara, vozača, IT stručnjaka, konobara.
Kako bi se za deficitarna zanimanja odlučio što veći broj mladih ljudi, kao vjetar u leđa u KS, resorno ministarstvo daje stipendije u vrijednosti od 1300 KM za 335 učenika.
“Odlučio sam se za smjer elektroničar telekomunikacija. Većinom su svi željeli viši smjer, višu školu, gimnaziju, ekonomsku. Ja sam bio realan, zadovoljan sam sa ovim smjerom, jer više volim programiranje”, kaže Alen Žiko, učenik Željezničkog školskog centra.
“Mi na CNC mašinama imamo programe po kojima radimo razne oblike materijala, vršimo obradu materijala i rezanje materijala”, priča učenica Srednjoškolskog centra “Nedžad Ibrišimović” iz Ilijaša, Ajla Huseinović.
Ovo je već treća godina otkada se dodjeljuju stipendije za sva tri razreda trećeg stepena srednjoškolskog obrazovanja. Direktori školskih ustanova kažu da je ovo odličan vid stimulacije.
“Moram priznati da sam veoma sretna da je sve veći interes kompanija na tržištu za profilima koje moja škola školuje. Nadam se da će tako ostati. Većina njih se zaposli u kompanijama”, kaže direktorica Srednje škole metalskih zanimanja, Irma Behlulović.
Društvo
U BiH nedostaje molera, bravara, kuhara: Gazde ljute jer moraju dnevnice dići i preko 100 KM
Autor:N1
15/11/2023
Za pomoć u molerskim radovima, Samir Omić davao je dnevnicu i do 100 KM. Ali odziv je slab. U poslu mu je samo pomagao osamdesetogodišnji komšija. A nije da nije nudio posao i mladima.
Ilustracija
FacebookTwitter
Poreska uprava FBiH u problemu: Dugovi se gomilaju, a rješenja nema
Policija objavila detalje ubistva mlade majke u Sarajevu: Bećirović prijetio da će se ubiti, osuđen za pet krivičnih dijela
Osumnjičeni za ubistvo žene u Sarajevu nedavno izašao iz pritvora u kojem je bio zbog nasilja u porodici
Oglasio se zenički ginekolog optužen za neprimjeren način pregleda pacijentica, dao je “objašnjenje”
Zatvoreni pozivi za dodjelu EU pomoći građanima BiH: Evo kad počinje isplata i koliko je prijavljenih
Na tržištu rada sve je teže pronaći majstore, vozače, kuvare, konobare. Većina njih, zbog niskih plata, napustila je našu državu. Pa sada za ovim zanimanjima vape i poslodavci i građani.
Za pomoć u molerskim radovima, Samir Omić davao je dnevnicu i do 100 KM. Ali odziv je slab. U poslu mu je samo pomagao osamdesetogodišnji komšija. A nije da nije nudio posao i mladima.
sponzorisani sadržaj
Učinite to prije spavanja i probudit ćete se bez proširenih vena
“Ali su neodgovorni, neće da dođe. Jedan dan dođe, drugi dan ne dođe. Prisiljen si sam da ideš da radiš”, kaže nam moler, Samir Omić za N1
Sa istim problemom suočava se i sarajevski stolar Salko Krešo, koji se ni u penzionerskim danima ne odriče posla:
“Neće niko ništa, neće ni da pomogne. Obišao sam pola svijeta, tu sam imam svoju radnju. Ne znam živ šta ću od mušterija, a 75 mi je godina, a 15 godina u penziji, i to ne mala, velika penzija.”
Upravo se čita: Mladoj porodici porijeklom iz Bosne i Hercegovine vraćen sin
Da je sve teže pronaći majstore za ‘kućne’ kvarove, svjedoče i građani:
“Inače nema nijedan majstor da valja, malo ih je, preskupi su. I što se tiče električara i molera i ovog za pločice”, kaže jedna sugrađanka.
“Opet, oni samouki, nekog kova starijih godina, oni ko nešta znaju. Ovo ostalo ništa”, dodaje druga.
A osim majstora, na tržištu rada između ostalog, nedostaje i kuvara, vozača, IT stručnjaka, konobara.
Kako bi se za deficitarna zanimanja odlučio što veći broj mladih ljudi, kao vjetar u leđa u KS, resorno ministarstvo daje stipendije u vrijednosti od 1300 KM za 335 učenika.
“Odlučio sam se za smjer elektroničar telekomunikacija. Većinom su svi željeli viši smjer, višu školu, gimnaziju, ekonomsku. Ja sam bio realan, zadovoljan sam sa ovim smjerom, jer više volim programiranje”, kaže Alen Žiko, učenik Željezničkog školskog centra.
Upravo se čita: Sindikalna potrošačka korpa u BiH u oktobru iznosila skoro 3,000 KM
“Mi na CNC mašinama imamo programe po kojima radimo razne oblike materijala, vršimo obradu materijala i rezanje materijala”, priča učenica Srednjoškolskog centra “Nedžad Ibrišimović” iz Ilijaša, Ajla Huseinović.
Ovo je već treća godina otkada se dodjeljuju stipendije za sva tri razreda trećeg stepena srednjoškolskog obrazovanja. Direktori školskih ustanova kažu da je ovo odličan vid stimulacije.
“Moram priznati da sam veoma sretna da je sve veći interes kompanija na tržištu za profilima koje moja škola školuje. Nadam se da će tako ostati. Većina njih se zaposli u kompanijama”, kaže direktorica Srednje škole metalskih zanimanja, Irma Behlulović.
Upravo se čita: Ljubitelji zime izgleda dolaze na svoje: Najavljen je snijeg, evo od kada i gdje će da pada
Polako se povećava broj učenika, koji su ostvarili bolji prosjek, a koji upisuju pomenute smjerove. U tom pravcu, povećavaće se i upisne kvote na pomenutim deficitarnim zanimanjima.
“U obrazovanju se ništa ne može mijenjati brzo, mi tu imamo ustaljene prakse i kvote koje su odranije naslijeđene, ali mi lagano povećavamo i mijenjamo ono što se nekad podrazumijevalo da se ravnomjereno napravi distribucija na sva zanimanja, to već više nije trend u svijetu i mi ćemo to morati promijeniti”, navodi Naida Hota – Muminović, ministrica odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo.
Ipak sve češće svjedočimo da se mladi ljudi pri izboru profesije, ne vode potrebama tržišta rada. I dok imamo sve više ekonomista i pravnika, sve je manje majstora koji žele uzeti alat u ruke.
