Međunarodna pozicija Dodika ne postoji, osim kad predstavlja državu BiH kao član Predsjedništva BiH. Njegova politika nije subjektom međunarodnog prava, jer entitet nije subjekt međunarodnog prava. Na svjetskom prvenstvu učestvuju reprezentacije država a ne klubovi. Slikovito rečeno, on smatra da Igokea iz Laktaša može igrati na svjetskom košarkaškom prvenstvu, poručio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić u intervjuu za “Slobodnu Bosnu”.
Iako je već ljeto i vrijeme godišnjih odmora koje građani BiH uprkos pandemiji koronavirusa koriste uglavnom u našoj zemlji, za razliku od prethodnih godina, čini se da je politička scena podjednako užarena kao i prethodnih mjeseci. Ulje na vatru dolio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prilikom nedavne posjete Banja Luci izjavom da je Trebinje “srpski grad”. Ova, kao i druge teme, koje već duže vremena okupiraju političku scenu BiH bile su povod za razgovor sa članom Predsedništva BiH i predsjednikom Demokratske Fronte, gospodinom Željkom Komšićem.
Uslijedile su žestoke reakcije iz Srbije i RS-a na Vaš komentar kako Vučić dolazi u Banja Luku da poravna račune sa Dodikom nakon nedavnih nasilnih protesta. Ko je trenutno u nezavidnijoj političkoj poziciji u odnosu na međunarodne prilike – Dodik ili Vučić?
-Iskreno, niko u regionu nije baš u zavidnoj poziciji, izuzev možda Slovenije koja nema većih problema. Sve ostale države suočavaju se sa svojim problemima i pred njima stoje izazovi u međunarodnom pozicioniranju.
Naša je situacija takva, vidjeli ste i sami, konačno se bio otvorio prostor da se kroz djelovanje Radne političke grupe u saradnji sa Delegacijom EU krene u bržu i snažniju implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koje u potpunosti potpisujem kao nužne korake na putu ka EU, međutim vidjeli ste šta se dešava. Dodik i Čović bez ikakvih posljedica i bez velike brige gospodina Sattlera jednostavno otkažu sastanak i poruče da se uopće ne žele baviti s tim. Oba su deklarativno za to ali su suštinski protiv ispunjavanja tih prioriteta, i onda to ne naiđe na reakciju evropske diplomatije.
Zamislite samo šta bi bilo sa Bosnom i Hercegovinom da se Džaferović i ja tako ponašamo prema evropskom putu, a ovako nikom ništa. S druge strane, ono što ohrabruje jeste podrška SAD-a koje Čović i Dodik ne mogu ponižavati kao što ponižavaju EU.
Što se tiče gospodina Vučića, njegova pozicija i pozicija Srbije također nije zavidna. Činjenica je da Rusiji ne odgovara rješavanje kosovskog pitanja, jer ako bi se taj problem riješio nestala bi potreba Srbije za nekom ruskom protekcijom koja im je lanac oko vrata. Otuda i onakva vrsta protesta u Beogradu pod krinkom pandemije, a čuli ste šta uzvikuju ti ljudi, veličaju Ratka Mladića i kliču Rusiji. Vučić jeste u nezavidnoj poziciji zbog nepriznavanja kosovske države, no kako god i kad god to završilo, ono što želim podcrtati jeste da je naš stav sljedeći; nijedno od postignutih rješenja ne smije se i nećemo dozvoliti da se veže za poziciju države Bosne i Hercegovine, i oni koji misle da će na BiH nešto moći kompezirati grdno se varaju.
Što se tiče Dodika, ne postoji međunarodna pozicija Dodika, osim kad predstavlja državu BiH kao član Predsjedništva BiH. Njegova politika nije subjektom međunarodnog prava, jer entitet nije subjekt međunarodnog prava. Na svjetskom prvenstvu učestvuju reprezentacije država a ne klubovi. Slikovito rečeno, on smatra da Igokea iz Laktaša može igrati na svjetskom košarkaškom prvenstvu.
Smatrate li da je pomoć koju Srbija pruža RS-u politički marketing ili, ipak, slamka spasa za ekonomiju i socijalni mir u RS-u?
-I jedno i drugo, malo zbog marketinga a malo što je ta pomoć zaista potrebna. Ne znam koliko je puta do sada gospodin Vučić kazao da mu uopće nije jasno kako u RS preživljavaju, a kad ja kažem da treba pomoći, onda se formira čitav jedan kordon vladajućih funkcionera iz tog entiteta koji ispaljuje salve uvreda. To je jedna prilično psihotična situacija, ali razumijem i takve pojave. Ali sve to na stranu, dobro je da ljudi dobiju pomoć, pa i ovu malu koju daje Srbija entitetu RS.
Zanimljivu izjavu dao je Bakir Izetbegović nakon sastanka u Istočnom Sarajevu rekavši da je „srpska strana preboljela nova imenovanja u CIK-u“ za razliku od hrvatske? U čemu, konkretno, po vašem mišljenju leži, da tako kažemo, strah Dragana Čovića za lokalne, ali i naredne izbore 2022. godine?
-Ne bih davao pravo ekskluziviteta SNSD-u i HDZ-u na Srbe i Hrvate, iako razumijem šta želite reći. U osnovi strah HDZ leži u nemogućnosti da mrtvi glasaju za njih, kao i u mogućnosti da CIK radi u skladu sa zakonom, odnosno da u budućnosti vrši popunjavanje domova naroda u skladu sa zakonom i izbornim rezultatima, a ne u skladu sa nekim HDZ-ovim projekcijama o legitimitetu. Legitimitet se izvlači iz glasova građana a ne iz zastupanja neke anticivilizacijske politike kakva je HDZ-ova.
Da budem još direktniji, HDZ i Dragan Čović ne bi preživjeli poštene izbore po demokratskim pravilima kakva važe u Evropskim državama, pa čine sve da sačuvaju svoj nazadni sistem i nakaradna pravila.
Podržali ste dogovor o Mostaru. Međutim, HDZ i HNS su se ponovo suprotstavili posljednjoj odluci CIK-a. Imaju li u HDZ-u dovoljno hrabrosti da blokiraju (na njima dustupne načine) održavanje izbora?
-Mislim da će učiniti sve da blokiraju održavanje izbora, i da tako paraliziraju cijelu državu. Hoće li u tome uspjeti to ne zavisi samo od DF-a i mene, nego zavisi i od svih drugih stranaka koje nisu u sukobu sa samom činjenicom postojanja države Bosne i Hercegovine, a HDZ ne može da podnese tu činjenicu.
Zavisiće i od zemalja Kvinte, odnosno od njihove reakcije kada u konačnici postane jasno, mada već je jasno, da HDZ udara na osnovni demokratski postulat, postulat izbora.
Istina, taj posao im olakšava dio opozicije u Sarajevu, ne sva, ali jedan dio koji nastoji u javnosti stvoriti percepciju o podjednakoj odgovornosti svih aktera, kao biva jednako smo mi krivi što HDZ želi ukinuti izbore kao i sam HDZ. To su oni koji zajedno sa HDZ-om glasaju protiv budžeta, iako znaju da bez budžeta nema izbora, a tobože kukaju kako “vlast” ne želi izbore (ne pominju HDZ nego vlast, to je, znate, ona logika relativizacije sukoba; pucaju odozgo – pucaju odozdo).
Takve su građani raskrinkali, i njihovu malicioznost prozreli. Nisu ni svjesni kako će zbog takve kukavičke politike biti od naroda teško kažnjeni. Potcjenjuju inteligenciju naroda. Gospodin Hadžikadić je to shvatio, i uvidio ko ovdje zaista pravi problem oko izbora. Ostali su možda i shvatili, ali im se istina ne uklapa u planove.
Tuzlu „napadate“ zajedno sa SPD-om. Gubitak tog grada bi za SDP bio više od poraza, simbolički vrlo značajan. Je li to Vaš najvažniji cilj na ovim lokalnim izborima?
-Mi imamo druge ciljeve, nije nam cilj poraziti SDP, jer nas ne vodi mržnja prema SDP-u, kao što se neki iz SDP zanose mržnjom prema DF-u. Cilj nam je osloboditi Tuzlu od diktata banovićke PDA, koja svim silama čuva klimavu većinu SDP-ovog Jasmina Imamovića u Tuzli.
Tako da, istina je, u Tuzli na izbore idemo sa socijaldemokratama, a ne kao tuzlanski SDP sa banovićkim Enver Hodžom, još uz podršku antisemitskog i homofobnog NiP-a, što je posebno strano tradicionalno antifašitički nastrojenim Tuzlacima.
Kakav je vaš stav o imenovanju gospodina Cikotića za ministra i reakcijama koje su pratile njegovo imenovanje?
-Cikotić je iskusan i kompetentan kadar i na tome polju stručnjak koji posjeduje potrebno znanje iz oblasti sigurnosti. Sumnjam da SDA u ovom trenutku ima puno kompetentnijih od Cikotića da se bavi tom vrstom posla. Zapazio sam jednu njegovu izjavu. U kontekstu migrantske krize kazao je da je bolje povećati kapacitete Granične policije BiH na granici nego izvoditi vojsku na granicu. Po tome se vidi da je SDA pogriješila kad u Parlamentu BiH nije glasala poput DF-a, na pitanju moratorija o zapošljavanju u Graničnu policiju BiH, u kojoj itekako fali kadra.
Mi smo glasali protiv moratorija upravo zbog Granične policije, jer treba nam jača Granična policija. Zanemarite šta o zapošljavanju u Graničnu policiju misli ona vrsta opozicionih političara koja i ne dođe na sjednicu kad se glasa o budžetu institucija države. Ne daj Bože da se nešto desi, takvih nigdje ne bi bilo, pa niko ne bi ni vodio računa o tome šta misle.
Plenković se u obimnom i detaljnom programu Vlade jedva dotakao pitanja BiH i Hrvata u BiH, izuzev standardnih fraza o podršci ustavnoj ravnopravnosti. Kako vidite odnose Hrvatske prema BiH u narednom periodu, možemo li očekivati određene pozitivne promjene?
-Republika Hrvatska i država Bosna i Hercegovina imaju jako puno otvorenih pitanja koje moraju rješavati, počev od implementiranja sporazuma o granici kojeg su još potpisali Izetbegović i Tuđman. Za sada sa hrvatske strane nije postojala spremnost da ova pitanja riješe, dok sa strane BiH ta spremnost uvijek postoji. Dobro je što je sada u Hrvatskoj uspostavljen jedan balans između desnice koja vodi Vladu i predsjednika koji je u odnosu na to nešto više lijevo, barem ne trpimo sve one klevete koje smo kao država i građani podnosili zadnjih nekoliko godina. To je mali pozitivni pomak, ali ipak pomak, koji u budućnosti može značiti i više ako zvanični Zagreb sa svog vrata zbaci pogrešnu politiku HDZ BiH.
(Razgovarao: Samir Begović)
(SB)
