Obustava mađarskog programa podrške poljoprivrednicima otvorila je pitanje koliko zajednički projekti entiteta RS s drugim državama zavise od institucija, a koliko od odnosa političkih lidera. Analitičarka Tanja Topić i ekonomista Milenko Stanić smatraju da bi promjene vlasti u Srbiji mogle dovesti do preispitivanja netransparentnih aranžmana, ali konkretne odluke o njihovom prekidu nisu navedene.
Fondacija Progressus objavila je ukidanje javnog poziva BTP-26, namijenjenog nabavci mađarske poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata.
Obustavljen program za poljoprivrednike
Prema obavijesti Fondacije koju prenose mediji, Vlada Mađarske stavila je van snage odluku o dodjeli bespovratnih sredstava, zbog čega je obustavljena realizacija programa.
Poziv je otvoren 13. marta 2026. godine, a privukao je veliko interesovanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača.
Sama obustava programa, međutim, nije dokaz da je prethodni aranžman bio nezakonit niti potvrđuje razloge zbog kojih je mađarska vlada promijenila odluku.
Tanja Topić smatra da takvi događaji zahtijevaju javnu raspravu o procedurama, transparentnosti i političkom utjecaju.
„Ovdje možemo otvoriti pitanje da li su i u kojoj mjeri poštovane procedure, koliko su sklopljeni poslovi bili transparentni, te koliki uticaj je na sve imala politika?“, rekla je za Srpskainfo.
Stanić očekuje preispitivanje poslova
Ekonomista Milenko Stanić upozorava da su međunarodni projekti osjetljivi na političke promjene kada se oslanjaju na dogovore pojedinaca umjesto na rad nadležnih institucija.
Smatra da su u aranžmane s Mađarskom trebala biti uključena resorna ministarstva i vlade, umjesto da njihova održivost zavisi od odnosa Viktora Orbána i Milorada Dodika.
Prema njegovoj procjeni, slična pitanja mogla bi se otvoriti i u saradnji sa Srbijom, posebno kod poslova za koje nisu dostupni jasni ugovori, procedure i izvori finansiranja.
Stanić očekuje da bi dio takvih aranžmana mogao biti prekinut nakon provjera. To je njegova prognoza, a ne potvrđena odluka budućih vlasti Srbije.
Oboje sagovornika naglašavaju potrebu za javno dostupnim ugovorima, odgovornošću institucija i većim interesovanjem građana za trošenje budžetskog novca.
U dostavljenom izvještaju nisu imenovani konkretni zajednički projekti sa Srbijom čiji je raskid već odlučen.
Izvori: Srpskainfo, Fondacija Progressus.
