Pravni tim Kuće ljudskih prava Banja Luka podnio je tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske zbog zabrane mirnog okupljanja građana. Skup pod nazivom “Mladi kao učesnici u društvenim tokovima” trebalo je da bude održan 11. oktobra, a među govornicima su bili i predstavnici Studentske liste iz Srbije.
Zašto je skup zabranjen
Policijski organ je zabranu obrazložio navodnim prijetnjama navijačkih grupa, koje su, prema tom objašnjenju, najavljivale napad na okupljanje. Drugim riječima, skup nije zabranjen zato što su organizatori prekršili neko pravilo, nego zato što se, po procjeni nadležnih, mogla očekivati reakcija trećih lica.
Upravo je to tačka na kojoj je Kuća ljudskih prava ustala u odbranu organizatora. Njihovo je stajalište da se posljedice tuđeg nezakonitog ponašanja ne smiju prebacivati na građane koji se žele mirno okupiti.
Šta se navodi u tužbi
Pravni tim je u tužbi, između ostalog, naveo:
– Ukoliko tuženi (MUP RS) ne može obezbijediti jedan ovakav skup, pitanje je da li ono ima kapaciteta da uopšte djelotvorno izvršava svoje zakonske obaveze – istaknuto je.
– Navedeno nije učinjeno, već je teret tuđeg nezakonitog ponašanja prebačen na nedužne građane, direktno kršeći član 16. stav 2. Zakona o javnom okupljanju, koji nadležnom organu propisuje imperativnu dužnost da spriječi ometanje ili onemogućavanje održavanja mirnog okupljanja – dodali su.
Podnosioci tužbe ističu da je država dužna preduzeti razumne i odgovarajuće mjere kako bi osigurala nesmetano odvijanje skupa i zaštitila njegove učesnike od nasilja onih koji se s njima ne slažu.
Pozivanje na praksu Evropskog suda
Kao dodatni argument navodi se presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Oya Ataman protiv Turske. Tim je slučajem potvrđeno da vlasti moraju pokazati određeni nivo tolerancije prema mirnim okupljanjima. Prostor za javno izražavanje mora postojati čak i onda kada okupljanje remeti svakodnevni život ili izaziva polemike.
Prema navodima iz tužbe, MUP RS je ove obavezujuće standarde u potpunosti zanemario. U osporenom rješenju je, naime, zabrana opravdana time što stavovi studenata iz Srbije kod pojedinih navijačkih grupa izazivaju negativan stav.
Pravni okvir slobode okupljanja
Sloboda mirnog okupljanja jedno je od temeljnih ljudskih prava. Zaštićena je Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja se u Bosni i Hercegovini primjenjuje direktno i ima prioritet nad ostalim propisima. Pored toga, pravo na okupljanje uređuju i entitetski zakoni o javnom okupljanju, među kojima je i onaj čiji se član 16. navodi u tužbi.
Uopšteno govoreći, praksa Evropskog suda polazi od toga da se mirno okupljanje ne smije zabraniti samo zato što postoji rizik od protivljenja ili nereda. Policija je, po pravilu, ta koja treba obezbijediti uslove da se skup održi, a zabrana se smatra krajnjom mjerom. To je i suština argumentacije koju je pravni tim iznio pred sudom.
Šira slika
Spor ima težinu koja prelazi okvire jednog zabranjenog skupa. Studentski pokret u Srbiji posljednjih je godina izazvao veliku pažnju u cijeloj regiji, pa se i pitanje da li njegovi predstavnici mogu javno govoriti u susjednim zemljama pretvara u test odnosa vlasti prema slobodi izražavanja. Ako bi se prihvatilo da prijetnje određenih grupa mogu biti dovoljan razlog za zabranu, to bi, kako upozoravaju branitelji ljudskih prava, otvorilo vrata praksi u kojoj bi onaj ko najglasnije prijeti zapravo odlučivao ko smije, a ko ne smije održati skup.
Tužba je tek početak postupka. Sud će morati ocijeniti da li je zabrana bila srazmjerna i da li je policija preduzela sve što je mogla da obezbijedi okupljanje. Ishod će biti važan signal za organizatore svih budućih javnih događaja, bilo da su u pitanju studentske tribine, civilni skupovi ili protesti.
