Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je donošenje zakona o kritičnoj infrastrukturi, kojim bi, prema njegovim riječima, bile zaštićene institucije od strateškog značaja za Republiku Srpsku, uključujući Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS). Najava je izazvala reakcije opozicije i upozorenje BHRT-a, koji strahuje da bi buduća zakonska rješenja mogla otežati izvršenje sudskih odluka i naplatu dugovanja. Konkretan zakonski prijedlog još nije objavljen, pa su sve ocjene o njegovim posljedicama zasad pretpostavke.
Blokirani računi i zakašnjele plate
Zbog dugogodišnjeg spora oko raspodjele prihoda od RTV takse računi RTRS-a bili su blokirani, što je dovelo i do kašnjenja plata zaposlenima. Okružni privredni sud u Banjoj Luci djelimično je prihvatio prigovore RTRS-a i omogućio korištenje računa namijenjenog isplati plata, dok je ostale zahtjeve odbio. Nakon te odluke zaposlenima su 5. novembra isplaćene septembarska i oktobarska plata. Time, ipak, nije riješen osnovni spor između dva javna emitera.
Šta je Dodik najavio
Dodik je poručio da vlasti Republike Srpske pripremaju zakonska rješenja kojima bi zaštitile imovinu i institucije koje smatraju strateški važnim:
“Neprihvatljivo je ovo što se dešava, zbog čega smo i govorili o zakonu o kritičnoj infrastrukturi. Zaštitit ćemo svu imovinu, već smo je zaštitili. Ambicije iz Sarajeva da upravljaju imovinom ovdje potpuno su neodržive”, izjavio je Dodik.
Prema njegovim ranijim najavama, zakon bi tokom decembra mogao biti razmatran, a osim javnih medija obuhvatio bi i bolnice i energetske objekte. Pojavile su se i neslužbene informacije o mogućem osnivanju Medijskog centra Republike Srpske koji bi objedinio RTRS i Novinsku agenciju SRNA, ali takav prijedlog zasad nije potvrđen kao formalno rješenje.
Šta kaže opozicija
Najave su izazvale reakcije opozicije u Republici Srpskoj. Igor Crnadak iz PDP-a smatra da su problemi RTRS-a posljedica politike SNSD-a i neizvršavanja zakonskih obaveza prema BHRT-u:
“Ovaj odnos s BHRT-om definisan je zakonom, a sada se pokušava iskriviti, skrivajući se iza neke nacionalne priče. Za položaj RTRS-a i njegovih radnika odgovorna je politika SNSD-a”, izjavio je Crnadak.
Šta tvrdi BHRT
Iz BHRT-a navode da je ukupan dug RTRS-a premašio 110 miliona KM i da nastavlja rasti zbog neizmirenih obaveza po osnovu raspodjele RTV takse. Prema njihovim podacima, dosadašnje izvršne presude odnose se na približno 23,5 miliona KM, a dodatna potraživanja nalaze se u sudskim postupcima. BHRT tvrdi da RTRS ne izvršava obaveze utvrđene pravosnažnim presudama i upozorava da bi se u narednom periodu mogle očekivati nove presude u još 13 sporova. To su navodi jedne strane u sporu, a odgovor RTRS-a na konkretne iznose u izvoru nije naveden.
Obraćanje VSTV-u
Posebnu zabrinutost u BHRT-u izazvale su Dodikove izjave o rješavanju blokade računa RTRS-a. Zbog toga su se obratili Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, tražeći da se ispitaju okolnosti tih izjava i eventualni politički utjecaj na sudske postupke. U BHRT-u smatraju da treba razjasniti kako je politički lider unaprijed mogao govoriti o ishodu postupka koji vodi sud. Upozorili su i da bi najavljeni zakon mogao zaštititi RTRS od budućih blokada računa i time otežati izvršenje sudskih odluka.
Šta je zakon o kritičnoj infrastrukturi
Opšte je poznato da zakoni o kritičnoj infrastrukturi obično propisuju koji se objekti i sistemi smatraju od posebnog značaja (energija, zdravstvo, komunikacije, saobraćaj) i kakva im se zaštita osigurava radi kontinuiteta rada. Takvi propisi sami po sebi nisu neuobičajeni. Pitanje koje se ovdje postavlja jeste šta bi tačno taj zakon obuhvatio i da li bi njime bila ograničena mogućnost izvršenja sudskih odluka nad imovinom javnih preduzeća. To se može procijeniti tek kada tekst zakona bude poznat. Pored toga, nadležnost za medijski sistem, uključujući RTV taksu, dijeli se između različitih nivoa vlasti, što dodatno komplikuje spor.
Konačna ocjena tek nakon teksta zakona
U izvoru se naglašava da će ocjena mogućih pravnih posljedica biti moguća tek kada konkretan prijedlog bude objavljen i analiziran. Do tada ostaju dvije suprotstavljene slike: jedna u kojoj se zaštita imovine predstavlja kao zaštita ključnih institucija, i druga u kojoj se strahuje da će zakon poslužiti kao zaštita od izvršenja presuda.
Šta slijedi
Spor oko raspodjele RTV takse ostaje neriješen, a finansijski problemi oba javna emitera i dalje su ozbiljan izazov za javni radiotelevizijski sistem BiH. Pažnju će privlačiti objava prijedloga zakona, odgovor VSTV-a na obraćanje BHRT-a i nove sudske odluke u sporovima koji su u toku.
