Nakon što je izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini podnesen Vijeću sigurnosti UN-a, ponovo se otvorilo pitanje zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) i okončanja međunarodne supervizije nad zemljom. Američka predstavnica u Vijeću sigurnosti ponovno je naglasila da Ured treba zatvoriti, dok Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo upozoravaju da bi preuranjen odlazak međunarodnog nadzora mogao ugroziti stabilnost. Prilog koji je poslužio kao osnova ovog teksta dolazi iz medija bliskog jednoj od stranaka, pa su navedene ocjene političke, a ne neutralne.
Šta su rekle pojedine strane
Prema izvoru, stavovi u Vijeću sigurnosti i u domaćoj politici razlikuju se na sljedeći način:
• Sjedinjene Države: poručuju da ključ za zatvaranje Ureda drže sami domaći akteri, preuzimanjem pune odgovornosti za zemlju. Američka predstavnica ponovo je istakla da OHR treba zatvoriti.
• Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo: upozoravaju da bi preuranjeni odlazak međunarodnog nadzora ugrozio stabilnost države.
• Vlasti Republike Srpske: ustrajavaju na hitnom gašenju OHR-a i poništavanju odluka međunarodne zajednice.
• Hrvatski politički akteri: prema izvoru, podržavaju zatvaranje OHR-a.
• Bošnjački politički akteri: prema istom izvoru, i dalje traže zadržavanje međunarodne supervizije.
Posljednju tvrdnju treba čitati oprezno, jer potiče iz priloga medija koji nije neutralan. Zvanični stavovi bošnjačkih stranaka nisu u izvoru navedeni, pa ih treba provjeriti iz njihovih vlastitih izjava.
Ko drži “ključeve” zatvaranja
U prilogu se naglašava da ključ zatvaranja OHR-a “u svojim rukama drže domaći politički akteri”, koji trebaju pokazati da su spremni preuzeti odgovornost za zemlju. Ta poruka podudara se s onom koju šalje i američka strana, ali se pitanje šta znači “preuzeti odgovornost” tumači različito: za jedne to znači hitno gašenje Ureda, za druge ispunjavanje konkretnih uslova prije toga.
Šta je rekao analitičar
Beogradski politički analitičar Milan Sitarski, koga izvor opisuje kao bliskog Draganu Čoviću, rekao je da među domaćim političkim predstavnicima još ne postoji konsenzus:
“Teško je proceniti jesu li domaći akteri spremni premašiti deficit koji imamo od rata i zbog kojeg nismo suverena zemlja. Sa sigurnošću se može reći da su podeljeni po tome trebaju li preuzeti odgovornost ili ne. Dok srpski i hrvatski politički akteri izražavaju volju da preuzmu potpunu odgovornost, bošnjački su često ambivalentni. Skeptični su po pitanju zatvaranja OHR-a, ako ne i eksplicitno protiv”, ističe Sitarski.
O američkoj politici dodao je:
“Mislim da bi i bošnjački politički akteri trebali osluškivati duh izjava iz Sjedinjenih Američkih Država. Očito je da je mesijanski intervencionizam, koji je i doveo do formiranja OHR-a i do intenzivnog korištenja ovlasti, praktično nestao”, navodi Sitarski.
To su ocjene jednog analitičara, a ne potvrđena politika američke administracije.
Šta je OHR i pod kojim uslovima se zatvara
Za razumijevanje rasprave korisno je poznavati osnove. Opšte je poznato da je Ured visokog predstavnika osnovan prema Daytonskom mirovnom sporazumu kako bi nadzirao civilnu provedbu mira, a da njegovo zatvaranje nadgleda Vijeće za provedbu mira (PIC). Za okončanje mandata dugo su se spominjali uslovi poznati kao “5+2” agenda: rješavanje pitanja državne i vojne imovine, statusa Brčkog, fiskalne održivosti i vladavine prava, uz potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU i pozitivnu ocjenu PIC-a. Detalje o trenutnom statusu tih uslova treba provjeriti u zvaničnim dokumentima, jer se oni s vremenom mijenjaju.
Zašto se rasprava nastavlja
Pitanje OHR-a je u Bosni i Hercegovini jedno od najsporijih političkih pitanja, jer se dotiče suvereniteta, ustavnog uređenja i povjerenja među narodima. Dok jedna strana vidi OHR kao garanciju stabilnosti i zaštite od blokada, druga ga doživljava kao nametanje koje treba okončati. Američka poruka da “ključ drže domaći akteri” ne rješava taj spor, jer ne govori šta bi se desilo ako se domaći akteri ne dogovore.
Kako čitati ovakve izvještaje
Prilog medija koji je blizak određenoj stranci obično predstavlja događaje kroz prizmu te stranke. U ovom slučaju, to se vidi u opisu bošnjačke politike kao one koja “traži zadržavanje supervizije”, što je tumačenje, a ne citirana izjava bošnjačkih političara. Zato je korisno provjeriti šta same strane kažu o OHR-u, i posebno pratiti ono što je zvanično saopćeno u Vijeću sigurnosti.
Šta slijedi
Očekuje se nastavak rasprave u Vijeću sigurnosti i među domaćim akterima. Koliko će poruka Washingtona uticati na stavove stranaka, i da li će se promijeniti odnos snaga u vezi sa zatvaranjem OHR-a, zavisit će od odluka američke administracije i od političkih dogovora koji se tek vode.
