Ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov izazvao je pažnju javnosti nakon što je tokom gostovanja na Face TV-u govorio o mogućem otcjepljenju Republike Srpske, budućnosti Ureda visokog predstavnika i odnosima Moskve prema političkim prilikama u BiH. Iako je iznio niz odlučnih stavova o međunarodnom prisustvu i evropskim integracijama, na direktno pitanje kako bi Rusija reagovala ukoliko Milorad Dodik pokrene proces otcjepljenja RS-a nije ponudio konkretan odgovor.
Moskva bez odgovora
Gostujući u Centralnom dnevniku kod Senada Hadžifejzovića, ruski ambasador suočio se s pitanjem koje se odnosi na jednu od najosjetljivijih političkih tema u Bosni i Hercegovini. Voditelj ga je direktno upitao kakav bi bio odgovor Rusije ukoliko bi Milorad Dodik naredne godine pokušao pokrenuti otcjepljenje Republike Srpske.
Kalabuhov nije potvrdio da bi Moskva podržala takav potez, ali nije ni iznio konkretan stav o mogućim reakcijama ruskih vlasti. Umjesto toga, naglasio je značaj političkog dijaloga i uloge diplomatije u stvaranju uslova za razgovore.
– Ne mogu ja to da predvidim. Moj zadatak je da stvaram uslove da bude dijalog – kazao je Kalabuhov.
Takav odgovor ostavio je otvorenim pitanje ruskog odnosa prema eventualnim jednostranim potezima vlasti Republike Srpske. Ambasador nije predstavio nikakav plan Moskve za takav scenario niti je najavio konkretne diplomatske mjere.
Tokom razgovora podsjetio je da Rusija nema entitetsko uređenje poput Bosne i Hercegovine, nego regije. Rusku Federaciju opisao je kao posebnu civilizaciju u kojoj, prema njegovim riječima, postoji prostor za različite narode i identitete.
Zatvaranje OHR-a
Jedan od centralnih dijelova intervjua odnosio se na budućnost Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Kalabuhov je ponovio stav Moskve da bi ovu međunarodnu instituciju trebalo zatvoriti što prije.
Prema njegovom mišljenju, prisustvo visokog predstavnika ograničava mogućnost da domaće institucije samostalno donose odluke. Ocijenio je da je OHR tokom godina preuzeo previše odgovornosti i postao zaseban politički faktor.
– Nije bilo dogovaranja. OHR se pretvorio u posebnog igrača. Pozicija visokog predstavnika uzela je sve funkcije u BiH. To je štetno za državu. Svaka država treba sama da upravlja sobom. Ne namjesnik, ne kralj. U dokumentima piše da visoki predstavnik ode kad situacija bude idealna. To je nemoguće. Jasno je svima da BiH neće ući u EU sa visokim predstavnikom – izjavio je Kalabuhov.
Ambasador je ovim riječima odbacio i tvrdnje o navodnom tajnom dogovaranju Moskve i Washingtona tokom rasprava o Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Njegova ocjena o nespojivosti OHR-a i članstva u Evropskoj uniji predstavlja politički stav ruske diplomatije. U intervjuu nije predstavljen konkretan dogovor međunarodnih institucija o datumu zatvaranja OHR-a.
Spor oko nadzora
Kalabuhov smatra da je višedecenijsko prisustvo međunarodnih organizacija doprinijelo tome da domaći političari ne preuzimaju punu odgovornost za upravljanje državom. U tom kontekstu spomenuo je OHR, EUFOR i OSCE, koji imaju različite mandate i nadležnosti u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom tumačenju, međunarodno prisustvo ne bi trebalo predstavljati trajnu zamjenu za domaće institucije. Zbog toga zagovara brže preuzimanje odgovornosti unutar političkog sistema BiH.
Hadžifejzović je, međutim, otvorio pitanje mogućih posljedica naglog zatvaranja OHR-a prije ispunjavanja programa „5+2“. Riječ je o uslovima i ciljevima koji predstavljaju okvir za donošenje odluke o završetku međunarodnog nadzora.
Ruski ambasador nije prihvatio pretpostavku da bi zatvaranje OHR-a nužno dovelo do institucionalnog haosa. Svoj stav objasnio je poređenjem kojim je želio naglasiti da se odgovornost stiče kroz praktično djelovanje.
– Čovjek ne može plivati u praznom bazenu. Plivati se uči u realnoj vodi – poručio je Kalabuhov.
Prema njegovoj ocjeni, domaći politički predstavnici moraju dobiti prostor da samostalno upravljaju državom. Ipak, tokom razgovora nije detaljno objasnio kako bi se nakon eventualnog zatvaranja OHR-a rješavale političke blokade i sporovi između različitih nivoa vlasti.
Dejtonski ustav
Govoreći o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, Kalabuhov je odbacio tvrdnje da Dejtonski mirovni sporazum predstavlja osnovnu prepreku normalnom funkcionisanju države. Naprotiv, iznio je izrazito pozitivnu ocjenu postojećeg ustavnog modela.
Dejtonski ustav opisao je kao drugi najbolji ustav na svijetu, dok je kao primjer najboljeg modela naveo Veliku Britaniju, koja nema jedinstveni kodificirani ustav.
Takva ocjena odražava njegov politički pogled na ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine. Nije riječ o pravnoj ili međunarodnoj rang-listi ustavnih sistema, nego o ambasadorovom ličnom tumačenju.
Rusija već duže vrijeme naglašava značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma u svojim stavovima o Bosni i Hercegovini. U intervjuu je Kalabuhov ponovo istakao potrebu poštovanja postojećeg ustavnog uređenja, istovremeno kritikujući ulogu visokog predstavnika.
Pitanje otcjepljenja
Upravo zbog takvog insistiranja na Dejtonskom sporazumu posebno je zanimljiv njegov odgovor na pitanje o mogućem otcjepljenju Republike Srpske. Dejtonski ustavni okvir potvrđuje kontinuitet Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate države, dok Republiku Srpsku određuje kao jedan od njenih entiteta.
Zbog toga eventualni jednostrani pokušaj otcjepljenja ne bi bio samo unutrašnje političko pitanje, nego bi otvorio ozbiljan ustavnopravni i međunarodni spor.
Kalabuhov, međutim, nije precizirao kako bi Rusija postupila u takvim okolnostima. Njegovo pozivanje na dijalog ne predstavlja ni potvrdu podrške otcjepljenju ni najavu konkretnih mjera protiv takvog poteza.
Upravo ta neodređenost ostala je jedno od najvažnijih obilježja razgovora. Dok je o OHR-u i evropskim integracijama govorio vrlo direktno, o eventualnom Dodikovom pokušaju otcjepljenja nije iznio jasan odgovor Moskve.
Kritike Evropske unije
Ruski ambasador iznio je i niz kritika na račun Evropske unije, dovodeći u pitanje njen politički pravac i budućnost. Prema njegovom mišljenju, evropske institucije napravile su ozbiljnu grešku kada su počele djelovati kao samostalan geopolitički faktor.
Kalabuhov smatra da se Evropska unija nalazi u dubokoj krizi i da njena međunarodna pozicija slabi. Takve ocjene povezao je s odnosima između Brisela i Washingtona.
– To Amerika ne trpi. SAD će uništiti EU. Šta će dobiti BiH ulaskom u EU? – upitao je ruski diplomata.
Njegove tvrdnje predstavljaju političku procjenu, a ne potvrđenu namjeru američke administracije da djeluje na raspadu Evropske unije.
Istovremeno je otvorio pitanje koristi koje bi Bosna i Hercegovina ostvarila eventualnim članstvom u EU. Time je pokazao rezervu prema evropskom integracijskom procesu koji predstavlja jedan od zvaničnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine.
Amerika i Rusija
Kalabuhov se osvrnuo i na odnose Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, predstavljajući ih kao prostor sve izraženijih geopolitičkih neslaganja. Prema njegovom tumačenju, Washington ne prihvata lako samostalno djelovanje Brisela u međunarodnim odnosima.
Takva ocjena uklapa se u njegovu širu kritiku evropske politike. Ipak, tokom razgovora nije predstavio dokaze koji bi potvrdili da Sjedinjene Američke Države imaju plan uništavanja Evropske unije.
Ambasador je istovremeno naglasio da Rusija ima vlastite interese na Balkanu. Nije detaljno razradio kako bi se ti interesi odrazili na konkretne odluke Moskve u slučaju novih političkih kriza u Bosni i Hercegovini.
Njegove poruke pokazuju da ruska diplomatija pitanja međunarodnog nadzora, evropskih integracija i regionalnih odnosa posmatra i kroz širi geopolitički kontekst.
Slavensko porijeklo
U završnom dijelu razgovora Kalabuhov se dotakao i identitetskih pitanja među narodima na Balkanu. Govorio je o zajedničkom slavenskom porijeklu, ističući historijske i kulturne veze stanovništva ovog prostora.
Tom prilikom naveo je i razgovor s poglavarom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, za kojeg tvrdi da mu je rekao da su Bošnjaci slavenski narod.
Ambasador je takvu tvrdnju predstavio u kontekstu svojih razmišljanja o zajedničkim historijskim korijenima. Međutim, u dostavljenom izvještaju nije navedeno kada je razgovor održan niti je predstavljena nezavisna potvrda sadržaja koji mu Kalabuhov pripisuje.
Otvorena pitanja
Gostovanje ruskog ambasadora pokazalo je da Moskva nastavlja zagovarati zatvaranje OHR-a i kritički posmatrati evropski integracijski proces Bosne i Hercegovine. Kalabuhov je pritom insistirao na dijalogu i većoj odgovornosti domaćih političkih predstavnika.
Ipak, najosjetljivije pitanje intervjua ostalo je bez konkretnog odgovora. Na direktan upit o tome šta bi Rusija učinila ukoliko Milorad Dodik pokrene otcjepljenje Republike Srpske, ambasador nije najavio nikakav određeni postupak.
Zbog toga se iz njegovih izjava ne može zaključiti da Moskva ima javno predstavljen plan podrške takvom scenariju. Jednako tako, tokom razgovora nije iznio ni izričito obećanje da bi se Rusija suprotstavila eventualnom jednostranom otcjepljenju.
Za Bosnu i Hercegovinu ostaje važno razlikovati političke poruke ruskog ambasadora od konkretnih odluka zvanične Moskve. Kalabuhovljevo gostovanje donijelo je jasne stavove o OHR-u i Evropskoj uniji, ali ne i konačan odgovor na pitanje kakva bi bila ruska reakcija na pokušaj otcjepljenja Republike Srpske.
