Naslovnica BiH O OVOME ĆE SE PRIČATI: Pogledajte šta je Željka Cvijanović uradila u...

O OVOME ĆE SE PRIČATI: Pogledajte šta je Željka Cvijanović uradila u NSRS-u!

131
13.01.2025., kasarna Kozara, Banja Luka (BiH) - U kasarni "Kozara" u Banjaluci odrzan je svecani prijem povodom pravoslavnog Bozica, kojem prisustvuju najvisi zvanicnici RS i predstavnici Srpske u zajednickim institucijama BiH, a koji organizuju zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganovic i Kancelarija pravoslavnog dusebriznistva Ministarstva odbrane. Photo: Dejan Rakita/Pixsell Photo: Dejan Rakita/PIXSELL/PIXSELL

Na konstitutivnoj sjednici novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske, zakazanoj za 16. novembar, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ponovo će pred entitetskim parlamentom položiti zakletvu. Kako navodi portal Raport, riječ je o praksi koju je nakon izbora 2018. godine uveo Milorad Dodik, a Cvijanović ju je primijenila i 2022. godine.

Prema analizi koju prenosi Raport, takva zakletva nije propisana ni Ustavom BiH, niti državnim zakonima koji uređuju stupanje članova Predsjedništva na dužnost. Zbog toga se postavlja pitanje kakav je njen stvarni značaj.

Šta kaže Poslovnik Narodne skupštine

U Poslovniku Narodne skupštine Republike Srpske navedene su funkcije čiji nosioci polažu zakletvu pred tim parlamentom. Član Predsjedništva BiH nije među njima, ističe Raport.

Uprkos tome, Cvijanović bi pred poslanicima trebala pročitati tekst zakletve. Njime se obavezuje da će savjesno obavljati dužnosti, čuvati državne tajne i zastupati interese naroda i građana Republike Srpske, uz poštivanje ustava i zakona Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Drugim riječima, tekst zakletve sadrži obaveze prema entitetu, ali i prema državnom pravnom poretku. Ipak, prema navodima iz analize, to ne mijenja činjenicu da Poslovnik ovu funkciju ne ubraja među one koje se zaklinju pred skupštinom.

Kada mandat zaista počinje

Raport navodi da ovaj čin nema pravno dejstvo kada je riječ o preuzimanju mandata u Predsjedništvu BiH. Prema objašnjenju iz teksta, novi mandat Cvijanović formalno počinje tek na konstituirajućoj sjednici Predsjedništva BiH u Sarajevu, a to se dešava nakon dodjele certifikata Centralne izborne komisije.

Upravo na toj sjednici članovi Predsjedništva polažu i potpisuju zvaničnu svečanu izjavu. Njome se obavezuju na poštivanje Ustava BiH, provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost svih naroda i građana.

Obaveze koje članovi Predsjedništva preuzimaju na državnom nivou, dakle, definisane su svečanom izjavom u Sarajevu, a ne zakletvom u Banjaluci.

Politički protokol, a ne formalni čin

Na osnovu svega navedenog, Raport zaključuje da zakletva pred Narodnom skupštinom Republike Srpske predstavlja politički protokol, a ne formalni čin kojim Cvijanović preuzima novi mandat u državnom Predsjedništvu.

Bez obzira na to hoće li zakletva biti položena u entitetskom parlamentu, formalni početak mandata vezan je za proceduru na državnom nivou. Ta procedura uključuje certifikat Centralne izborne komisije i sjednicu Predsjedništva BiH.

Dva nivoa vlasti, dvije vrste obaveza

Da bi se cijela tema bolje razumjela, korisno je podsjetiti na osnovnu postavku državnog uređenja. Bosna i Hercegovina ima državni nivo vlasti, dva entiteta i Brčko Distrikt, a svaki nivo djeluje u okviru nadležnosti koje su propisane ustavima i zakonima.

Narodna skupština Republike Srpske je zakonodavni organ entiteta sa sjedištem u Banjaluci. Predsjedništvo BiH je, s druge strane, institucija državnog nivoa, a njegovi članovi dužnost obavljaju na osnovu Ustava BiH i izbornih rezultata koje potvrđuje Centralna izborna komisija.

Upravo zato analiza razdvaja ono što se odvija u entitetskom parlamentu od onoga što je uslov za početak mandata na državnom nivou. Prema Raportu, jedno ne zamjenjuje drugo.

Šta to znači za građane

Za građane je važno razlikovati simboličke i protokolarne događaje od koraka koji imaju pravnu težinu. Zakletva u entitetskom parlamentu, kako se navodi u analizi, ima simboličku i političku dimenziju. Odvija se pred poslanicima i u okviru svečanog dijela konstitutivne sjednice, ali ne zamjenjuje korake propisane za državni nivo.

Kada se pojavi vijest o zakletvi, korisno je provjeriti na koji se nivo vlasti odnosi, ko je njen izvor i da li je propisana ustavom, zakonom ili poslovnikom. Takva provjera pomaže da se ne pomiješaju formalni uslovi za stupanje na dužnost i političke prakse koje se vremenom uspostave.

Važno je naglasiti da se ovdje radi o ocjeni koju iznosi portal Raport na osnovu uvida u Ustav BiH, državne zakone i Poslovnik Narodne skupštine. Praksa polaganja zakletve pred NSRS-om uvedena je 2018. godine, a nastavljena je 2022. Najava za 16. novembar pokazuje da će se nastaviti i ove godine.

Šta je konstitutivna sjednica

Konstitutivna sjednica je prva sjednica novog saziva parlamenta, na kojoj se skupština konstituiše i polažu zakletve izabrani poslanici. Cvijanović će prema najavi na toj sjednici ponovo pročitati zakletvu, što će, kako piše Raport, ponovo otvoriti pitanje njenog pravnog značenja.

Kada je riječ o formalnom početku njenog novog mandata u Predsjedništvu BiH, odlučujući su certifikat Centralne izborne komisije i konstituirajuća sjednica u Sarajevu, na kojoj se potpisuje svečana izjava o poštivanju Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma.