Dok oni iz RS-a ne znaju kako da brane optužene nakon što je zakonski zabranjeno negiranje genocida, a u FBiH nemaju dileme
Nakon što je Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH, zakonom zabranio negiranje genocida, advokatima su se javile nedoumice na koji način postaviti odbranu. Nisu sigurni šta u sudnici smiju reći, a šta ne, a ističu da ne žele sebe dovesti u situaciju da oni odgovaraju. Zbog toga je bilo zakazano i vanredno zasjedanje Skupštine Advokatske komore Republike Srpske, ali na koncu nije bilo kvoruma.
UČINKOVITOST
Advokat Miodrag Stojanović kaže da su, zbog dilema koje imaju, poslali upit i predsjedniku Suda BiH. Pomenuti zakon kaže da će kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, a da je to usmjereno protiv grupe osoba ili člana određene grupe s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao podstaći na nasilje ili mržnju protiv takve grupe ili njenog člana, piše Oslobođenje.
– Advokati su se zbog toga obraćali sudijskim vijećima, ne želeći da se na bilo koji način samoinkriminišu. Ne znamo da li možemo klijente braniti na način da oni u okviru takve kvalifikacije, dakle genocida, nisu počinili djelo ili da to što su oni uradili nije ta kvalifikacija, odnosno nije genocid, nejasno je Stojanoviću.
Ali, kako kaže, vrijeme je već učinilo svoje, pa se i rješenja naziru.
– Pojedina sudska vijeća su se izjasnila, navodeći da advokati ne čine krivična djela, jer nema kauzaliteta između našeg nastupa i činjenice da izazivamo nepovjerenje i nesigurnost, kazao je Stojanović, kojeg to opet vodi ka novoj dilemi.
– A šta ako tužilac ne misli kao sudsko vijeće i podigne optužnicu protiv mene i onda sam samog sebe, kao budala, doveo u situaciju da odgovaram, kaže Stojanović.
Genocid je utvrđen, a sada se utvrđuje da li su optuženi učestvovali u počinjenju, kaže Šimić
Prema riječima Nikice Grižića, predsjednika Advokatske komore Federacije BiH, na novonastalu situaciju se advokati u Federaciji nisu žalili.
– S obzirom na kratkoću vremena od donošenja odluke visokog predstavnika, nemamo saznanja o postupcima vođenim povodom ove odluke, niti primjedbi, prigovora i upita članova Komore, tako da ovo pitanje nije ni razmatrano na organima, naveo je.
Napominje da branitelj u kaznenom postupku postavlja odbranu koju smatra najučinkovitijom.
– Postoji opasnost da neko identificira branitelja sa optuženim, odnosno osumnjičenim, mada mislim da se to neće dešavati. Ne mogu sebe, kao branitelja, izložiti opasnosti od krivičnog gonjenja, jer je sud taj koji vodi računa o procesnoj disciplini i ima mogućnost kažnjavanja i prekida suđenja ako za to ima potrebe, kaže Grižić.
Senka Nožica, advokatica, nema nikakvu dilemu kada kaže da ne krši zakon, kada u sudnici negira genocid.
ALIBI
– Advokati to rade profesionalno, kada u sudnici negiramo genocid, mi za to ne možemo odgovarati jer to radimo u zaštiti interesa našeg klijenta, koji ima pravo tvrditi da isti nije počinjen, govori Nožica, zaključujući da se optuženik za genocid ima pravo braniti time da genocid nije počinjen.
No, Goran Šimić, doktor pravnih nauka, ističe kako je besmisleno negirati pravosnažno donesene presude, a samim time mu ni dileme koje imaju advokati nisu jasne.
– Pa ne može se niko braniti na način da se negira presuda, kako u sudnici da kažu da genocid u Srebrenici nije bio kad je bio, to je već utvrđeno, kaže Šimić i pojašnjava na koji način se odbrana može postaviti.
– Ako je neko optužen da je učestvovao u počinjenju genocida u Srebrenici, može se reći da nije bio tu, bio je u bolnici, otišao je u Australiju, dakle, ima alibi da je bio negdje, ali ne može se reći da genocida nije ni bilo, smatra on.
(SB)