Nametnute izmjene Izbornog zakona koje je donio u izbornoj noći Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini izazvale su buru u političkom svijetu, kako u našoj zemlji, tako i u regionu i Evropi.
Reagovao je između ostalog i dr. Mustafa ef. Cerić, bivši reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i trenutno predsjednik Svjetskog Bošnjačkog kongresa.
On je visokom predstavniku uputio otvoreni pismo u kojem je naveo da je preživjelim Bošnjacima i Bosancima srpskog genocida i hrvatskog udruženog poduhvata ostalo još samo to pišu žalopojna pisma.
Naše žalopojke vas ne dotiču, kao što vas (Europu) nisu doticali ni naši jauci, ni naše suze, ni naša krv od genocida i UZP-a dok ste gledali granatiranje Sarajeva 1425 dana i noći, četiri proljeća, četiri ljeta, četiri jeseni i četiri zime bez vode, struje i grijanja. Herr Christian Schmidt, svi ste priznali (confessed), Europa i svijet, da snosite krivicu za srpski genocid nad Bošnjacima u Srebrenici i za hrvatski udruženi zločinački poduhvat u takozvanoj Herceg-Bosni. I…, šta mi Bošnjaci/Bosanci imamo od vašeg licemjernog priznanja? Imamo nastavak vaše dvolične politike prema Bosni tako što dopuštate, rekao bih, povlađujete srpskoj antibosanskoj politici iz Beograda i hrvatskoj antibosanskoj politici iz Zagreba da u miru dovrše Tuđman-Miloševićev dogovor iz Karađorđeva o podjeli Bosne tako što će jedna trećina Bošnjaka biti ubijena, jedna trećina bit će protjerana, a jedna trećina bit će pokrštena – poručio je Cerić.
Dodao je kako ovo nije bošnjačka fobija, već realna opcija hrvatsko-srpksog dogovora koja je zabilježena u stenogramima srpsko-hrvatskih pregovora o podjeli Bosni u vrijeme dvojake agresije na Bosnu 1992-1995.
Tada ste nam vi (Europa i svijet) nametnuli embargo na legitimnu odbrano naše bosanske zemlje, naše hiže i naših bosanskih života, kako biste nas testirali koliko i do kada možemo izdržati, a sada nam namećete embargo na suverenu i integralnu bosansku državu, namećete nam embargo na normalno i civilizirano bosansko društvo na principu građanske demokratije, gdje vlada pravilo o vrijednosti pojedinca, tj., o vrijednosti „jedan čovjek, jedan glas“, a ne na vašem principu, kojim ste baš na dan izbora obesmislili opće izbore u Bosni svojom odlukom u maniru austrougarskog monarha Franje Josipa nakon Berlinskog kongresa na način da je vrijednost jednog Hrvata u Bosni jednaka vrijednosti četiri Bošnjaka te da je vrijednost jednog Srbina jednaka vrijednosti deset Bošnjak. Herr Christian Schmidt, Takva rasistička i diskriminatorska odluka nije moglo proći ni u aparthejdskoj Južnoj Africi! Nemojte nas, molim vas, „ubjeđivati“ da je vaša odluka „dobrobit“ za sve bosanske građane jer nas ne možete „uvjeriti“ u vašu dobro namjeru dok s predrasudom o nama Bošnjacima radite u korist antibosanske srpske politike dirigirane iz Beograda i antibosanske hrvatske politike dirigirane iz Zagreba – naveo je.
Kaže kako ga najviše brine što se kod nekih Bošnjaka intelektualaca i političara javlja antizapadni sentiment upravo zbog nametnutih odluka.
Nisu Bošnjaci nasjedali na tu antizapadnu retoriku zamku ni kada im je bilo najteže u vrijeme opsade Sarajeva i genocida u Srebrenici, ali vaša posljednja sramna odluka o omalovažavanju Bošnjaka/Bosanaca prevršila je svaku mjeru jer su Bošnjaci svjesni da se ovdje radi o europskoj i svjetskoj antibosanskoj uroti, koja tukne predrasudu o muslimanima, predrasudu koju širi hrvatska i srpska politika. Herr Christian Schmidt, žao mi je što se ni vi nećete proslaviti u Bosnu, kao što se nisu proslavili ni mnogi prije vas koji su dolazili u Bosnu sa sumnjivim namjerama i odlazili iz nje posramljeni i zaboravljeni. Ne bih tražio da povučete vašu diskriminirajuću odluku jer znam da vi to nećete učiniti zato što imate apsolutne obaveze prema Hrvatima i djelomične simpatije prema Srbima. Ne mrzite vi ni Bošnjake/Bosance, ali im ne poštujete osnovna ljudska pravo, od kojih je najvažnije pravo na život, pravo na vjeru, pravo na slobodu, pravo na imetak i pravo na čast. Pa ipak, savjetovao bih mojim Bošnjacima/ Bosancima ma gdje bili da se sustegnu od antieuropske i antizapadne retorike! Unatoč svemu, moramo vjerovati da u Europi, posebnu u Americi, ima dobrih i objektivnih ljudi i organizacija, koje su spremne da nam se pridruže u našoj bosanskoj pravednoj borbi protiv srpskog iredentizma i hrvatskog aparthejda u Bosni – naglasio je Cerić.
Za kraj je kazao kako Bosna nije i nikad neće biti kao što je okupirana Palestina, te da će uvijek biti svoja na svome, slobodna i prkosna od sna.
