Kako Helez nije popustio na kraju se i Krišto usaglasila sa dokumentom, no, Košarac je također ustrajao te spomenuti dokument nije potpisan, prenosi “Faktor”.
Na petoj sjednici Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje na kojoj se razmatralo stanje odnosa između Evropske Unije i Bosne i Hercegovine izaslanstvo naše države činili su predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ), ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez (SDP), ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac (SNSD).
Evropska unija, tačnije svih 27 zemalja članica, pripremila je dokument kao zajedničku izjavu sa kojom su se trebali usaglasiti Krišto, Helez i Košarac. Ministaru Košarcu bile su sporne određene tačke dokumenta te se jedno vrijeme vršio pritisak u Briselu na Heleza kako bi se izbacili pojedini dijelovi izjave. Kako Helez nije popustio na kraju se i Krišto usaglasila sa dokumentom, no, Košarac je također ustrajao te spomenuti dokument nije potpisan.
Košarcu su smetali pasusi koji se odnose na Republiku Srpsku, te između ostalog:
– Vijeće SP-a istaknulo je važnost garantiranja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja, ravnopravnosti spolova, zaštite i uključivanja ranjivih skupina te osiguravanja inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja za sve. Nakon obilježavanja genocida u Srebrenici, EU je pozvala sve političke akterevu BiH da poduzmu konkretne korake za unapređenje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladale ostavštine rata.
– EU je također izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog zakonodavnih inicijativa i najava u entitetu RS koji sć u suprotnosti s evropskim putem BiH, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. EU je izrazila žaljenje zbog usvajanja zakona u entitetu RS o neprimjenjivosti odluka Ustavnog suda BiH u tom entitetu. Ovaj zakon nema pravni osnov. EU je pozvala entitetske parlamente da što prije imenuju nedostajuće sudije u Ustavni sud BiH, kako bi se osiguralo njegovo neesmetano funkcioniranje. EU je nadalje naglasila da se svi politički čelnici trebaju uključiti u konstruktivan dijalog kako bi se prioritetno pozabavili unutrašnjim političkim pitanjima.
