Home Novosti BiH DEUTSCHE WELLE ANALIZIRA: Šta se krije iza zabrinutosti Christiana Schmidta „radikalizacijom Bošnjaka“…

DEUTSCHE WELLE ANALIZIRA: Šta se krije iza zabrinutosti Christiana Schmidta „radikalizacijom Bošnjaka“…

Christian Schmidt je zabrinut zbog „radikalizacije Bošnjaka“, ali analitičari smatraju da za to nema osnova. Situaciju u BiH, tvrde, mogu radikalizirati pogrešne odluke.

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt u nedavnom intervjuu za sarajevsko Oslobođenje govorio je o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH). Na novinarsku konstataciju da optužbe protiv njega, nakon posljednjih nametnutih odluka u vezi sa formiranjem vlasti, dolaze iz „bošnjačkog desnog spektra“ i pitanje „brine li vas radikalizacija Bošnjaka“, Schmidt je odgovorio potvrdno. „Da, zaista me brine“, kazao je visoki predstavnik, mada je izrazio razumijevanje za ono što su Bošnjaci doživjeli tokom proteklog rata. Dodao je da sa bošnjačke strane čuje i „jako mnogo razumnih glasova“.

„Ne želim nekoga isticati, ali moram reći da razgovori sa reisu-l-ulemom dr. (Huseinom) Kavazovićem i stvari koje on govori ulijevaju nadu i ohrabruju. Možemo imati različita mišljenja, ali uvijek prevladava osnovni cilj da ljudi mogu u miru normalno živjeti. To mišljenje dijelim sa reisu-l-ulemom“, rekao je Schmidt u intervjuu za Oslobođenje.

Schmidt jeste to izjavio za sarajevski list, ali je u svom Izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), Huseina Kavazovića, vjerskog autoriteta muslimana – Bošnjaka u BiH i regiji stavio, kako kažu sarajevski analitičari, u istu ravan sa drugima koji koriste „agresivnu retoriku“ i „retoriku podjela“.

Osporava li se pravo na odbranu?

Mediji u BiH prenijeli su unaprijed dijelove Schmidtovog izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a, pred kojim on drži govor u srijedu (10.5.2023.). U izvještaju visoki predstavnik navodno kaže kako „retorika koja izaziva podjele i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također povećava napetosti” u BiH. On spominje kako reisa Kavazovića zbog njegovih izjava o odbrani BiH, tako i mitropolita Hrizostoma, zamjerajući mu što pripadnike naroda, Bošnjake, poistovjećuje sa vjerskom grupom. “1. marta 2023. mitropolit Srpske pravoslavne crkve Hrizostom (Rajko Jević) nazvao je Bošnjake ‘muslimanima’, a kasnije muslimane ‘muhamedancima’. Još jedan primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme IZ u BiH, Huseina ef. Kavazovića, koji je rekao: ‘Na sve moguće načine moramo pokazati da smo spremni braniti institucije države BiH. Kada one padnu, kao što su pale 1992. godine, moramo biti spremni ovu zemlju zaštititi i oružjem’“, navodi se u Schmidtovom izvještaju koji bi sutra trebalo da bude predstavljen Vijeću sigurnosti UN-a.

Nakon objave dijelova Schmidtovog izvještaja u regionalnim medijima, uslijedila je reakcija reisa Kavazovića. „Uvijek ću braniti svoju domovinu, a to je i sveta dužnost svakog muslimana. Neka Schmidt piše svoje izvještaje, to mu je posao“, izjavio je reisu-l-ulema Husein Kavazović.

Traži se promjena Schmidtovog Izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a

Mnogi u BiH su reagirali na Schmidtovu zabrinutost „radikalizacijom Bošnjaka“ i spominjanjem reisa Kavazovića u negativnom kontekstu. Bivši reisu-l-ulema IZ u BiH Mustafa Cerić piše kako će se odreći njemačkih priznanja, koja je dobio za promociju mira i stabilnosti u BiH i svijetu, ukoliko njemački diplomata Schmidt ne povuče izvještaj o Kavazoviću. „Schmidtova licemjerna bajramska posjeta reisu-l-ulemi Kavazoviću bila je kamuflaža za ono što je namjeravao da saopći svijetu, a to je da vrhovni poglavar u Bošnjaka remeti mir i stabilnost u Bosni“, smatra Cerić.

Schmidt u spomenutom intervjuu nije pojasnio kakva ga „radikalizacija Bošnjaka“ brine, ali su kritičari primjetili da je u pojedinim nacionalnim i građanskim strankama i njihovim simpatizerima došlo do promjene rapoloženja prema visokom predstavniku nakon spornih odluka o promjeni Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH – prvo u izbornoj noći 2. oktobra 2022. godine, a potom i 27. aprila 2023. godine. Te odluke, prema ocjeni predstavnika civilnog društva ali i zagovarača građanske opcije, mogu biti u funkciji podjele BiH.

Nisu svim „etnonacionalistima“ pogodovale Schmidtove odluke

„Nažalost, posljednje odluke OHR-a, kojima je kompletirano formiranje vlasti na svim nivoima dalo je etnonacionalističkim partijama pravne mogućnosti i daljnje instrumente za podjelu države i društva, čime je doveden u pitanje ukupni sistem vrijednosti potrebnog procesa euroatlanstkih integracija“, piše u tekstu „Kultura mržnje“ za portal Tačno.net bosanskohercegovački režiser i jedan od osnivača Naše stranke Dino Mustafić.

I dok je Schmidt svojom odlukom učvrstio poziciju dominantno hrvatske (HDZ BiH) „entonacionalističke“ partije (HDZ BiH), dominatno bošnjačku (SDA) je privremenom odlukom isključio iz procesa formiranja vlasti, smatra direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i Balkanske studije Zijad Bećirović. „To bi negativno moglo uticati na bošnjačku percepciju o međunarodnoj zajednici i stoga vjerujem da stanje u BiH radikalizira upravo visoki predstavnik Christian Schmidt spornim odlukama koje su štetne i za procese evropskih intergacija, koji su sve vrijeme imali nedvosmislenu bošnjačku podršku“, kaže Bećirović.

Dino Mustafić je u tekstu za Tačno.net analizirao i oštre reakcije političara Stranke demokratske akcije (SDA) na Schmidtove odluke te upozorio da bi promjena kursa pojedinih bošnjačkih političkih lidera i partija mogla uticati i na euroatlantski put BiH. „Odjednom se i zvanično Zapad prikazuje kao ontološki neprijatelj muslimana, dakle Bošnjaka, kojima nije mjesto na takvome Zapadu“, komentira Mustafić reakcije čelnika SDA na Schmidtove odluke.

Kršćanske vrijednosti i bošnjačka radikalizacija

Gostujući u programu Televizije Hayat, predsjednik SDA Bakir Izetbegović govorio je o Schmidtovim spornim odlukama naglašavajući kako one pogoduju HDZ-u BiH, a na upit novinara komentirao je i razgovore „iza zatvorenih vrata“ predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta. „Mi smo za usvajanje novog Izbornog zakona u BiH… I, naravno, pošto se baziramo na kršćanskim vrijednostima, jasno je da osjećamo i dijelimo simpatiju sa Hrvatima. Tako da mogu obećati, gospodine predsjedniče, da ćemo mi do kraja biti uz vas i imat ćete našu podršku“, kazao je Szijjarto Draganu Čoviću.

Izetbegović smatra da ovaj razgovor Čovića i Szijjarta „nažalost nije vođen na kršćanskim, ali možda jeste na nekim krstaškim vrijednostima“. Susret Szijjarto-Čović upriličen je još 2021. godine, ali je snimak objavljen nakon nedavnih Schmidtovih odluka o Ustavu i IZ. Nakon toga je Hrvatski narodni sabor (HNS), koji okuplja najuticajnije političke stranke Hrvata u BiH, optužio „radikalne bošnjačke paraobavještajne strukture za destrukciju”, a medijske urednike i aktiviste da „nelegalno snimaju i javno šire protupravno prikupljene“ audio i video snimke domaćih i međunarodnih zvaničnika”.

Radikalizacija kao isprika za nasrtaje na Bošnjake-muslimane

Zamoljen da prokomentira Schmidtovu zabrinutost „bošnjačkim radikalizmom“, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić za DW napominje da radikala ima u svakom narodu, ali da je razlika u tome jesu li oni većina ili proskribirana manjina.

„Ne znam na osnovu čega je visoki predstavnik iznio zabrinutost, ali da pokušamo govoriti jezikom činjenica: Bošnjaci su na nedavnim izborima pokazali da jedini imaju unutrašnji kapacitet za promjenu. Umjesto da se druge pozove da se ugledaju na njih, servira se priča o radikalizaciji. Navikli smo na to da se fikcijama pravdaju nepravde prema Bošnjacima. Nerijetko se i ratni zločini i genocid nad Bošnjacima pravdaju prisustvom stranih boraca (op. red.: mudžahedina), iako, kao što znamo, 1992. u BiH nije bilo nijednog. Posljedice se promiču u uzroke“, kaže Alibašić.

„Vjerovatno visoki predstavnik ima potrebu skrenuti pozornost sa svoje pristrasnosti i nesposobnosti da ponudi trajna rješenja za blokade u političkom životu BiH pa po ustaljenom šablonu stigmatizira najbrojniji, ali politički najslabiji narod“, kaže sagovornik DW-a. Profesor Alibašić također smatra da se tako “u drugi plan bacaju nimalo evropski i nimalo liberalni razgovori njegovih štićenika sa bh. političke scene“.

Ravnoteža radikalizacije i priče o zatvaranju OHR-a

Banjalučki sociolog Ivan Šijaković ne primjećuje „nikakvu radikalizaciju Bošnjaka“, ali kaže da je moguće da je Schmidt zabrinut zbog nekih informacija, koje njemu nisu poznate. „Ono što se dešava u javnom životu, javnom prostoru BiH nije ništa neuobičajeno, odnosno ne radi se o nekoj povećanoj radikalizaciji u odnosu na onu koja je već opće prisutna posljednjih dvadeset ili trideset godina. Mislim da ovdje Schmidt više pokušava napraviti neku ravnotežu, ako su se već radikalizovale prilike u Republici Srpskoj, možda on želi pokazati da se, eto, i Bošnjaci radikalizuju, možda Schmidt želi uspostaviti neku ravnotežu u radikalizaciji, što mislim da je pogrešna strategija“, kaže profesor Šijaković za DW.

U medijima je ponovo aktuelizirano pitanje treba li Bosni i Hercegovini visoki predstavnik? Portal Klix.ba, pozivajući se na nezvanične informacije, piše da bi Rusija i Kina mogle dati legitimitet Christianu Schmidtu kao visokom predstavniku, ali uz uslov zatvaranja OHR-a u roku od godine dana. O tome treba li BiH visokog predstavnika, govori i sagovornik DW-a. „Bosni i Hercegovini treba visoki predstavnik, ali onaj koji će u njen ustavno-pravni poredak instalirati najbolja evropska rješanja, a ne ona srednjovjekovna. Mi takva već imamo“, zaključuje profesor Ahmet Alibašić.