Upravo ta činjenica otvara prostor za pitanje da li je “vrhuć krompir” želio prebaciti u ruke Komšića, koji ga je, po načelu rotacije, naslijedio na funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva, ne želeći da se zamijera predsjednici i premijeru Hrvatske, ujedno i čelnicima tamošnjeg HDZ-a, kao ni sa sestrinskom im strankom u BiH na čelu sa Draganom Čovićem.
Izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško u kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, jedno je od otvorenih pitanja između BiH i Hrvatske. Da li će naša država uspjeti zaštititi svoje građane i interese?
U proteklih nekoliko godina bh. vlasti počele su preduzimati određene korake kako bi se spriječile tendencije vlasti Hrvatske da nuklearni otpad odlažu na lokaciji ni cijeli kilometar udaljenoj od granice sa našom zemljom.
Snažne aktivnosti najavio je u martu i novi saziv Predsjedništva BiH. Kolektivni šef države tada je saopštio da će od Hrvatske zatražiti da lokaciju Trgovska gora izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada.
Jedan od zaključaka bio je i da se od susjedne države zatraži da na svojoj teritoriji osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice s BiH.
Oči javnosti posebno su bile usmjerene na tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji se, u ime tročlanog šefa države, obavezao da će uputiti pismo predsjednici i premijeru Hrvatske, Kolindi Grabar-Kitarović i Andreju Plenkoviću, u kojem će ih obavijestiti o tom zahtjevu BiH.
No, najavljeno pismo nikada nije stiglo na adrese hrvatskog državnog vrha. Iako ambiciozno najavljivana, pomenuta aktivnost Milorada Dodika nije provedena u djelo tokom osam mjeseci, koliko je proveo predsjedavajući kolektivnim šefom države.
Zbog čega nije proveo zaključak na koji se obavezao, u dogovoru sa kolegama Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem, Dodik ni dan danas nije objasnio javnosti.
Upravo ta činjenica otvara prostor za pitanje da li je “vrhuć krompir” želio prebaciti u ruke Komšića, koji ga je, po načelu rotacije, naslijedio na funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva, ne želeći da se zamijera predsjednici i premijeru Hrvatske, ujedno i čelnicima tamošnjeg HDZ-a, kao ni sa sestrinskom im strankom u BiH na čelu sa Draganom Čovićem.
Da li su dobri međustranački odnosi preči od 300.000 ljudi, koliko se procjenjuje da bi moglo biti ugorženo, ukoliko zvanični Zagreb u namjeri, imajući u vidu da će “zahvaljujući” konfiguraciji terena sporne lokacije, dvije trećine negativnog uticaja biće usmjereno na BiH, a jedna trećina na Hrvatsku? Pitanje je na koje treba da odgovore oni koji su u ime naroda zasjeli u državne fotelje.
(SB/Vijesti.ba)
