Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH našla se na meti kritika u Izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, objavljenom u četvrtak. Izvještaj ukazuje na mali broj utvrđenih slučajeva, izostanak sankcija i nedovoljnu transparentnost rada tog državnog tijela.
Šta kaže izvještaj
Evropska komisija konstatovala je da je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa tokom 2025. godine utvrdila svega pet slučajeva sukoba interesa, a izrekla samo jednu sankciju. Kao razlog za izostanak sankcionisanja u ostalim slučajevima navedeno je da osobe na koje su se postupci odnosili više nisu obavljale funkcije na državnom nivou.
Izvještaj ukazuje i na nedostatak transparentnosti:
“Transparentnost rada komisije nije bila sistematski osigurana, a odluke i drugi podaci nisu objavljeni tokom izvještajnog perioda.”
Prijava protiv Dodika i odluka Komisije
U kontekstu ove kritike navodi se i slučaj prijave koju je protiv Milorada Dodika podnio Transparency International BiH. U prijavi se, prema navodima izvora, ukazuje na to da su firme u vlasništvu članova njegove porodice poslovale s državom i dobijale budžetske podsticaje dok je Dodik obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH. To su navodi prijave, a Dodik ih, prema dostupnim informacijama, nije komentarisao u ovom izvoru.
Komisija je, prema istom izvoru, u kasnijem odlučivanju zaključila da Dodik nije nosilac javne funkcije na državnom nivou te da prethodni saziv Komisije nije pokrenuo postupak dok je trajao njegov mandat. Zbog toga je aktuelna Komisija donijela odluku o neprovođenju postupka. Dakle, o meritumu prijave (da li je postojao sukob interesa) nije odlučivano, jer je postupak obustavljen iz formalnih razloga.
Komisija bez predsjedavajućeg
Dodatni problem, prema izvještaju, jeste to što Vijeće ministara BiH u julu 2026. nije usvojilo podzakonske akte, uz obrazloženje da Parlament nije imenovao predsjedavajućeg tog tijela. Evropska komisija je na to skrenula pažnju:
“Komisija funkcioniše posljednje dvije godine bez predsjedavajućeg, a do sada Vijeće ministara nije pokretalo to pitanje.”
Komisiju, prema izvoru, čine Dejan Ružić, Ilma Mehić-Jusufbašić, Dženan Šečerbajtarević, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić.
Pitanje naknada
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić zatražio je od Ministarstva finansija i trezora BiH podatke o ukupnom iznosu novčanih naknada koje su primili članovi Komisije. Njegovo poslaničko pitanje odnosi se na naknade isplaćene pojedinim članovima. Zahtjev je protokolisan 28. oktobra, ali do objave izvora odgovori nisu dostavljeni. Iz toga se ne može zaključiti ništa o iznosima, a ni o tome da li su isplate bile neprimjerene: to je pitanje koje tek čeka odgovor.
Zašto je ovo važno
Komisija za sukob interesa jedno je od tijela koja bi trebala da štite javni interes tako što provjeravaju da li javni funkcioneri koriste položaj radi lične ili porodične koristi. Kada takvo tijelo godinama radi bez predsjedavajućeg, objavljuje malo odluka i rijetko izriče sankcije, to utiče na povjerenje građana i na ocjenu napretka BiH u oblasti borbe protiv korupcije, koja je jedan od uslova na evropskom putu. Izvještaj Evropske komisije takve nedostatke redovno bilježi, ali odluke o njihovom otklanjanju donose domaće institucije.
Kako čitati ovakav izvještaj
Izvještaj Evropske komisije je zvanična ocjena stanja i preporuka, a ne presuda. Korisno je razlikovati ono što izvještaj konstatuje (broj slučajeva, nedostatak transparentnosti, odsustvo predsjedavajućeg) od tumačenja koja mediji dodaju (npr. da su neki funkcioneri “poštedjeli”). Za ocjenu pojedinačnih odluka potrebno je pogledati obrazloženja same Komisije i javno dostupne podatke.
