Da li Schmidt želi suspendovati demokratiju u korist onih koji su doveli BiH u ovakvo stanje?
Hoće li visoki predstavnik do 1. augusta nametnuti izmjene Izbornog zakona, još je neizvjesno, no jasno je da su pojedine adrese dobile dokument prijedloga izmjena.
Prema dokumentu koji su mediji objavili, raspodjela mandata u Domu naroda Federacije BiH će biti reprezentativnija u raspodjeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona. Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda.
Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3 posto ukupne populacije tog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH.
– Uvođenje cenzusa tri posto za izbor delegata za Dom naroda iz pojedinih naroda. Ovdje se ne govori o tri posto pripadnika jednog naroda u tom kantonu, već o ukupnom broju tog naroda, rekao je Nermin Nikšić.
Lideri probosanskih stranaka su saglasni da u ovom trenutku će podržati tehničke izmjene Izbornog zakona ali nikako suštinske političke. Bakir Izetbegović smatra da upravo manjine treba da brane vitalni nacionalni interes te da je njima upravo mjesto u Domu naroda FBiH.
– On ima dva cilja. Prvi je da pomogne transparentnost procesa, integritet izbornog procesa i to je dobrodošlo i ima podršku SDA da to uradi. Drugi je da usvoji takozvane mehanizme deblokade FBiH koji su kreirani u Neumu i koje smo mi svi prihvatili, uključujući i gospodina Čovića. I to može da uradi, a preko toga mislim da Schmidt neće ići, ocjenjuje Izetbegović.
Kada se sve pojednostavi, pet kantona bi bili najvažniji jer bi iz njih dolazilo preko 70 posto zastupnika u Predstavničkom domu i preko 2/3 pripadnika svakog od klubova naroda Doma naroda koji nominuju predsjednika i potpredsjednike Federacije.
– To prevedeno u brojke znači da iz Unsko-sanskog, Bosansko-podrinjskog i Kantona Sarajevo, Hrvat ne bi mogao da bude biran u Dom naroda Federacije, ista stvar je za Bošnjake u četiri kantona, ista stvar je za Srbe u tri kantona. To je nešto što ide potpuno kontra prirode historije BiH, smatra Damir Arnaut iz Naše stranke.
Analitičari smatraju da je prerano govoriti o tome, jer zvaničnog dokumenta niti zvaničnog stava Visokog predstavnika nema.
– OHR neće sebi dozvoliti da uradi nešto što je suprotno evropskoj konvenciji i ljudskim pravima i međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima jer bi to značilo podrivanje svega što jeste dostignuće moderne civilizacije, što je stav Bundestaga, stav međunarodnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, ističe je Sedad Dedić, profesor ustavnog prava.
Vodeći se dokumentom koji je izašao u javnost, jedan od apelanata pred Evropskim sudom za ljudska prava Dervo Sejdić, čijom je presudom utvrđeno da je Izborni zakon Bosne i Hercegovine diskriminatoran, je Schmidta podsjetio da je diskriminisano, kako je naveo, više od 400.000 građana.
– Špekulacije koje kruže, odnosno informacije nepotpune, koje kruže Bosnom i Hercegovinom, su na razini skoro rasističkih podjela Bosne i Hercegovine. Ako ne i rasističke, jer davati nekom glasaču, ma ko on bio, ma odakle on bio, toliko na značaju u odnosu na druge glasače, je prvo diskriminatorno, smatra Sejdić.
Novinar Erol Avdović smatra da visoki predstavnik mora što prije da se oglasi jer sve probosanske stranke imaju jedinstven stav. Kaže da nema prostora za špekulacije nego konkretne činjenice.
– Treba staviti akcenat na to da li zapravo gospodin Schmidt želi da na ovaj način poboljša institucionalnu propulzivnost demokratije ili želi da suspenduje demokratiju, makar i privremeno, i to u korist onih koji su najviše doprinjeli da imamo ovakvo stanje u BiH, naglasio je Erol Avdović.
U međuvremenu u Sarajevu je boravio Peter Beyer, zastupnik u njemačkom Bundestagu. Smatra da su preuranjene reakcije jer visoki predstavnik se još nije oglasio. Rekao je da ne sumnja u njegove odluke koje su u interesu BiH.
– Ne očekujem ni da će biti preveliki paket koji će se donijeti, nego će se raditi o nečem što će imati svrhu i biti u interesu ove zemlje, kazao je Beyer.
Podršku Schmidtu su pružili Amerikanci i Britanci uz još neke ambasade, dok su Nijemci bili neodlučni, odnosno bili su bliže opciji da podrže samo nametanje tehničkih izmjena zakona.
Istragu sedmice donosi Jovanka Nina Todorović.
(O Kanal)
