Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) uputio je oštar javni apel članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine zbog djelovanja generalne konzulice BiH u Chicagu Tatjane Telić. Institut tvrdi da njen rad ne odražava zvaničnu vanjsku politiku države i traži konkretne mjere. Treba naglasiti da su sve navedene tvrdnje stav jedne organizacije, a ne utvrđene činjenice.
Šta se Telić stavlja na teret
Prema saopćenju IGK-a, Telić vodi, kako ga nazivaju, kontinuiranu antidržavnu, etničku i etnopartijsku diplomatiju. Institut navodi da ona prvenstveno predstavlja i promoviše entitet Republiku Srpsku, da njeni diplomatski i javni nastupi ne odgovaraju službenoj politici države te da, po njihovom tumačenju, narušavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost BiH. Optužuju je i da koristi državne resurse i diplomatski status koji finansira država, a istovremeno lobira i stvara utisak da je Republika Srpska samostalan međunarodni subjekt na teritoriji SAD-a.
U saopćenju se ne navode konkretni primjeri nastupa koji bi te tvrdnje potkrijepili, a ni odgovor same konzulice nije poznat.
Povod: boravak uz Dodika na Floridi
Povod za novi apel je Dodikov boravak u SAD-u. IGK podsjeća da on ovih dana prisustvuje događaju “CPAC Circle Retreat and Gala”, koji opisuju kao komercijalni politički i poslovni skup američkog konzervativnog pokreta MAGA u Trumpovoj rezidenciji Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi. Prema njihovim navodima, Telić je u Dodikovoj pratnji i aktivno učestvuje u pratećim aktivnostima.
“Njeno prisustvo otvara ozbiljno pitanje granice između diplomatske funkcije i političke interpretacije jednog javnog događaja”, ističu iz IGK-a.
Bečka konvencija kao ključni argument
Centralni dio saopćenja odnosi se na međunarodno pravo. IGK podsjeća da bi diplomatski predstavnici, u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima i unutrašnjim pravnim okvirom BiH, trebali djelovati isključivo u interesu države koja ih imenuje. Pri tome moraju poštovati načela političke neutralnosti, institucionalne dosljednosti i jedinstvenog vanjskopolitičkog nastupa.
Na toj osnovi Institut zaključuje da Telić krši konvenciju, tvrdeći da u konzulatu države Bosne i Hercegovine predstavlja entitet koji je nije imenovao. Ovo je pravna kvalifikacija koju daje sama organizacija, a ne nadležni organ ili sud.
Šta pravila zapravo kažu
Za razumijevanje spora korisno je znati da je opšti princip međunarodnog prava da diplomatski i konzularni predstavnici zastupaju državu koja ih šalje, a ne njene dijelove. Konzularna predstavništva pritom pravno uređuje posebna Bečka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. godine, dok se konvencija iz 1961. odnosi na ambasade. Obje obavezuju predstavnike da poštuju zakone države domaćina i da se ne miješaju u njene unutrašnje stvari. Da li je neko konkretno ponašanje kršenje tih pravila, ocjenjuju nadležni organi države koja imenuje predstavnika, a ne nevladine organizacije, pa je ključno pitanje šta će o ovome reći Predsjedništvo i Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Šta IGK traži
U zaključnom dijelu saopćenja IGK se oštro osvrće na politiku koja stoji iza imenovanja diplomata. Poručuju:
“Bosna i Hercegovina treba diplomate koji će se boriti za državu”, poručuju iz IGK-a.
Pozivaju Predsjedništvo BiH da preduzme konkretne mjere iz svoje nadležnosti protiv generalne konzulice u Chicagu. Predsjedništvo je organ koji predlaže imenovanja šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava, pa je razumljivo da se upravo na njega upućuje zahtjev.
Pitanje paradiplomatije
U saopćenju se koristi pojam paradiplomatije, koji označava vanjske aktivnosti regionalnih ili entitetskih vlasti paralelno s državnom diplomatijom. U federalnim i složenim državama takva aktivnost nije neuobičajena, ali granica između legitimnih regionalnih kontakata i zadiranja u nadležnost države često je predmet spora. U Bosni i Hercegovini, gdje je vanjska politika prema Ustavu u nadležnosti države, to pitanje je naročito osjetljivo.
