Alen Šeranić obavijestio je Vladu Republike Srpske da će podnijeti ostavku na funkciju ministra zdravlja i socijalne zaštite kako bi preuzeo poslanički mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). Taj potez ima važnu političku pozadinu, jer se tiče izbora bošnjačkih delegata u Vijeću naroda RS i planova za promjenu Ustava entiteta.
Zašto je Šeranićev mandat važan
Šeranić se po nacionalnosti izjašnjava kao Bošnjak, a to je ključna činjenica u procesu koji slijedi. Prema potvrđenim rezultatima Općih izbora u Bosni i Hercegovini, Koalicija za državu, koja okuplja probosanske stranke u Republici Srpskoj, osvojila je samo tri mandata u NSRS. SNSD će, s druge strane, u NSRS predstavljati četiri Bošnjaka: Alen Šeranić, Nina Bukejlović, Dijana Aramanda i Elvida Vujić.
Ovakav raspored ima direktne posljedice za Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS. Poslanici bošnjačke nacionalnosti u NSRS učestvuju u izboru delegata za taj klub, pa se broj njihovih glasova pokazuje presudnim.
Šta propisuje Izborni zakon
Izborni zakon BiH predviđa situaciju u kojoj je broj poslanika određenog naroda u NSRS manji od broja delegata potrebnih za klub u Vijeću naroda RS. U tom slučaju primjenjuje se sljedeće pravilo:
“U slučaju da je broj članova koji se biraju u jedan klub delegata Vijeća naroda veći od broja predstavnika u odgovarajućem klubu poslanika Narodne skupštine, bira se dodatni broj delegata od strane kluba delegata koji se u tu svrhu uspostavlja iz reda svih odbornika pripadnika odgovarajućeg konstitutivnog naroda u skupštinama opština u Republici Srpskoj”, navodi se u Izbornom zakonu BiH.
Drugim riječima, kada poslanika nema dovoljno, ostatak delegata bira se putem odbornika iz opštinskih skupština. Prema procjeni iz izvora, nakon tog dodatnog izbora u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS odnos bi mogao iznositi 4:4. Važno je napomenuti da je to procjena, a ne konačan ishod.
Zašto je odnos 4:4 značajan
Odnos snaga u klubu važan je zbog postupka promjene Ustava. Član 135. Ustava Republike Srpske propisuje:
“Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih poslanika i većina članova Vijeća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih”, navodi se u Ustavu RS-a, član 135.
To znači da za usvajanje promjena treba većina glasova u svakom nacionalnom klubu, a kako se navodi u izvoru, to bi značilo najmanje pet glasova. Ako klub ostane podijeljen na jednake polovine, većina u klubu bila bi teže dostižna, pa je pitanje ko će zauzeti ta mjesta od posebnog političkog značaja.
Planovi za promjenu Ustava RS
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je neposredno nakon izbora obznanio planove za promjenu Ustava Republike Srpske. Desetak dana nakon izbora najavio je da će novi ustav biti proglašen 9. januara. To je datum koji je Ustavni sud BiH ranije ocijenio neustavnim kao dan entiteta. Prema Dodikovim riječima, novi ustav bi trebao biti savremen, uvažavati konstitutivnost naroda, ali i sprječavati zloupotrebu funkcionisanja RS-a. Dodik je tada rekao:
“Niko neće ugušiti Srbe, Hrvate ili Bošnjake, ali će omogućiti da demokratski kvalifikovana većina može da se vidi kroz jedan sistem. Problem Bošnjaka jeste što su oni zavisni od Sarajeva i nažalost žive politički život zavisan od Sarajeva. Uvijek ćemo uzeti Bošnjaka ili Hrvata koji su stručni i kvalifikovani. Reći će oni da je on ‘naš’, ali neka govore šta hoće”, kazao je Dodik.
Najavio je i promjene u vezi s glavnim gradom entiteta:
“Zamislite, sada piše da je to Sarajevo. Glavni grad Republike Srpske je Sarajevo, ne Istočno Sarajevo, već ono federalno. Zato ćemo utvrditi Banja Luku kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao njenu prijestolnicu”, rekao je Dodik.
