Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji otvorila je mogućnost političkih promjena, ali stvarni zaokret neće biti moguć bez drugačijeg odnosa prema Bosni i Hercegovini i suočavanja s ratnom prošlošću, poručila je Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo. U razgovoru za televiziju govorila je o budućnosti odnosa Srbije i BiH, ulozi studenata i medija te odnosu nove većine prema Evropskoj uniji i Rusiji. Sve navedeno su njene ocjene.
Izborni rezultati
Prema podacima koje navodi izvor, na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra 2026. Studentska lista osvojila je 140 od ukupno 250 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini Srbije. Lista okupljena oko Aleksandra Vučića osvojila je 103 mandata, a preostalih sedam pripalo je strankama nacionalnih manjina (140 + 103 + 7 = 250). Konačne rezultate Republička izborna komisija potvrdila je 5. novembra, a dan kasnije donijela odluku o dodjeli mandata. Novi saziv parlamenta tek treba biti konstituisan.
Institucije i imovina političara
Kandić je ocijenila da se već mogu primijetiti određeni pomaci u radu policije i tužilaštva, ali je upozorila da je prerano zaključivati hoće li institucije zaista djelovati nezavisno i bez političkih pritisaka. Osvrnula se i na najave preispitivanja imovine političara iz Bosne i Hercegovine u Srbiji, uz napomenu da nije navodila imena niti tvrdila da je protiv bilo kojeg političara iz BiH pokrenuta istraga, već je govorila o mogućim promjenama u pristupu institucija.
“Srbija ne može diktirati odnose u regiji”
Odnos prema Bosni i Hercegovini Kandić vidi kao jedan od najvažnijih izazova nove vlasti:
“To mi se čini jednim od najurgentnijih izazova za Studentsku listu, za sve koji su učestvovali i doprinijeli pobjedi – da se taj odnos promijeni. Nema napretka ako Srbija zadrži odnos u kojem se ponaša kao da je nadmoćna i kao da diktira političke, društvene i ljudske odnose u regiji”, poručila je Kandić.
Prema njenim riječima, studenti su tokom kampanje pokušali predstaviti svoj program u pojedinim gradovima BiH, ali su nakon negodovanja odustali. Istakla je da pojedini predstavnici liste kao prioritet navode dobre odnose sa susjedima, ali da ostaje otvoreno kako će se te poruke pretvoriti u konkretne odluke.
Suočavanje s ratnim zločinima
Jedno od najtežih pitanja za buduću vlast, prema Kandić, bit će odnos prema zločinima iz ratova devedesetih, uključujući genocid u Srebrenici, opsadu Sarajeva, prijedorske logore i zločine na Kosovu. Kao znak mogućih promjena navela je odsustvo organizovane grupe studenata sa sahrane Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Prema izvoru, Mladić je preminuo 27. augusta 2026. u Hagu, a 7. septembra je sahranjen u Beogradu uz državne počasti, što je izazvalo međunarodne osude.
Upozorila je da pojedine izjave predstavnika Studentske liste, poput stava da je prosuđivanje o presudama pitanje za historičare, još ne predstavljaju stvarno otvaranje pitanja odgovornosti:
“Prethodna vlast napravila je jasne odstupnice u odnosu na Haški tribunal, presude, genocid i sve druge zločine, kao i u odnosu na ono što se događalo na Kosovu. Sve to zahtijeva potpuno novi pristup i novu strategiju”, kazala je.
Poruka akademskoj zajednici u BiH
Kandić smatra da se iskustvo studentskog pokreta u Srbiji može primijeniti i u Bosni i Hercegovini:
“Koristeći upravo ovo iskustvo iz Srbije, mislim da se u Bosni i Hercegovini moraju probuditi akademske zajednice, kao što su se probudile u Srbiji. Također, studenti moraju postati snažna društveno-politička snaga koja će braniti suverenitet Bosne i Hercegovine”, kazala je.
Upozorila je i na razlike u obrazovnim sistemima unutar BiH, koje, prema njenoj ocjeni, otežavaju zajedničko razumijevanje ratne prošlosti. O vrijednostima koje je zemlja predstavljala prije rata rekla je:
“Ta predivna ljepota različitosti u Bosni i Hercegovini je srušena. To je najtužnije što se dogodilo”, rekla je.
Mediji i promjena izvještavanja
Kandić je govorila i o promjenama na medijskoj sceni Srbije nakon poraza liste povezane s Vučićem. Posebno je kritikovala televizije koje su godinama podržavale prethodnu vlast, ocjenjujući da se kod dijela novinara primjećuje nagla promjena u načinu izvještavanja. Naglasila je da nije za zabranu takvih medija, već za jasna profesionalna pravila i odgovornost u informativnom programu.
Evropska unija da, sankcije Rusiji ne
Kandić je izrazila rezervu prema vanjskopolitičkim stavovima pojedinih predstavnika Studentske liste, posebno prema Rusiji:
“Veoma bih voljela da mogu reći kako već čujemo jasne i odlučne poruke onih koji su na Studentskoj listi da Srbija treba uskladiti svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom Evropske unije. Ali to se ne čuje. Umjesto toga, čuje se jasan stav: evropske integracije – da, sankcije Rusiji – ne”, navela je.
Smatra da je otvoreno pitanje proizlazi li takav pristup iz zabrinutosti zbog energetske zavisnosti ili iz želje za nastavkom bliskih odnosa s Moskvom.
