Milorad Dodik

Vratimo li se kroz proteklih 11 godina unazad, shvatit ćemo da Inzko nije radio ništa, a da ga je Dodik konstantno napadao s različitih pozicija, kako bi prikrio to ništa

Piše: Rasim Belko

Djelovanje međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a posebno ono usmjereno na jačanje države i sistema prekrio je zaborav, a zamijenilo plemensko nadmudrivanje i ucjenjivanje.

Priznao to neko ili ne, Milorad Dodik, potpomognut Rusijom trenutno je u prednosti u odnosu na anestezirani OHR, ali i pasivnu EU te u jednom trenutku distancirane Sjedinjene Američke Države.

Istina, u tome su mu uveliko pomogli pogubljena SDA i HDZ Dragana Čovića, koji je politički kurs „zapad“ zamijenio „istokom“. Međutim, politički mutanti u BiH nisu najzaslužniji za svoj uspjeh, koji je od države napravio sistemsku anarhiju. Najčvršći oslonac antidržavnik Dodik i koalicioni mu saveznici, imali su u Uredu visokog predstavnika (OHR) i samom visokom predstavniku Valentinu Inzku.

Vratimo li se kroz proteklih 11 godina unazad, shvatit ćemo da Inzko nije radio ništa, a da ga je Dodik konstantno napadao s različitih pozicija, kako bi prikrio to ništa. Da, ovo je po ustroju demokratska država i ne bi trebala da se poštapa na OHR i moć međunarodne zajednice. Ne bi trebala, ali se ipak poštapa. Manje na OHR, više na nekim drugim mjestima.

Visoki Valentin Inzko na službu u BiH došao je 13. marta 2009. godine i od tada je jedino zadržao fizičku visinu. Što se tiče onog „High reprezentative“ ono se vrlo brzo istopilo i u različite vrste domaćih pića utopilo. Institucija OHR postala je identična opozicionim strankama u oba bh. entiteta – mašinerija za ispaljivanje saopćenja. Posljednji konkretni potezi tog i takvog VISOKOG zabilježeni su davne 2009. godine. Da vas udari dijete rođeno te godine, dobro biste osjetili taj vremenski protok.

Od te 2009. i inicijacije Inzka Bosna i Hercegovina potpuno je stala na evropskom putu, debelo zapela na putu k NATO-u, a stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca otisnulo se trasom „trbuhom za kruhom“. Država i narod tonuli su u ambis.

U ambisu podjela, neuređenosti, netrpeljivosti smo i danas. Cijene visoke, plate ispod praga, na vlasti bogata bagra, a od života ostao samo san za bijegom.

Direktna posljedica politike „neka se domaći dogovore“. A kada se ne dogovore a to silama izvan BiH ne odgovara, upadnu stranci, stegnu ih na nezgodnom mjestu i oni se dogovore. U kafani ili na kolačima nekog agitpropa evopskih interesa u BiH. I zato je opravdano pitanje u čijem se to interesu naši politički mutanti tako brzo dogovore. Posebno kada znamo da se u interesu naroda i građana još niti jednom dogovorili nisu. Ova država nikada u svojoj historiji nije dobro prošla kada je o njenoj sudbini brinula Evropa. Osvrnemo li se samo na agresiju 90ih uvidjet ćemo da oslonac u Evropi kao zajednici nije pronađen, te da je svega nekoliko zemalja podržalo nezavisnu BiH.

Ostali su joj uveli embargo da se braniti ne može. S druge strane, iako prilično kasno, za Srebrenicu i Žepu prekasno, SAD su bile pokretač mira. Možda bolje rečeno, zaustavile su rat.

Iz svega je proizašao dejtonski mir, Ustav i OHR. Mir još na staklenim nogama, Ustav kao zapis na papiru i OHR od kojeg već 11 godina nikakve fajde nema. Zbog potpunog mrtvila koje više od deceniju vlada u djelovanju OHR šokantno zvuči zabrinutost za živote uposlenika kuće visokog predstavnika. Posebno čudi priča da su se prepali zbog Dodikovog guslanja. Zapravo smiješno zvuči da se OHR, iza kojeg stoje najjače sile svijeta, boji Milorada Dodika.

Ovaj put čak više vjerujem Dodiku, koji kaže: “Četrnaest godina ponavljam stav o OHR i zanimljivo je da se nakon 14 godina neko osjeti ugroženim. Priča je toliko neozbiljna da se tu ne može mnogo šta ozbiljno reći“.

Jer, ko se još boji mrtvaca, a OHR zasigurno je mrtvac i samo još može uplašiti političku nedonoščad. Za sve druge je daleka prošlost. Zbog toga bi SAD, Velika Britanija i Njemačka trebali otvoriti jedan novi špil karata, u kojem bi bila sadržana bolja budućnost Bosne i Hercegovine i svih nas u njoj. Nikako Dejton 2, ne, jer Dejton 2 bi bio nastavak političke agonije zasnovane na
Ustavu krhkog mirovnog sporazuma. Ovoj državi nova dejtonska epizoda nije potrebna.

Potrebna joj je nadogradnja i uspostavljanje funkcionalnog i demokratskog političkog sistema, zasnovanog na ujedinjenoj izvršnoj, sudskoj i zakonodavnoj vlasti, uz ovlaštenja nižim nivoima za onu politiku koja je isključivo vezana za unutrašnje tokove i lokalni nivo. Vrijeme je za zbogom arhaično-anarhijskoj dejtonskoj BiH.

(SB)

Kratak je spisak država koje su, sudeći prema šefu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradu Dodiku, “pokazale solidarnost” prema bh. entitetu RS za vrijeme pandemije koronavirusa. Na Dodikovoj listi je bilo mjesta samo za Kinu, Rusiju, Srbiju i Mađarsku.

– Mogu samo da im izrazim zahvalnost. Nismo to vidjeli s druge strane. Neka se ljute koliko hoće iz EU-a, ali ono što smo do sada vidjeli iz EU-a nije bilo u funkciji podrške naših evropskih opredjeljenja, ni one evropske solidarnosti koju su nam pokušali predstaviti ranije – kazao je Dodik u intervjuu za ruski Sputnjik.

Ovakvo selektiranje država, lišeno činjeničnog uporišta, Dodik je, očigledno, usvojio tokom svojih redovnih posjeta Beogradu, koje nisu izostale ni u periodu pandemije. Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, kod kojeg Dodik gotovo na sedmičnoj bazi ide po smjernice za svoje političko djelovanje, ili što što bi zlobnici rekli – po pamet, također glorificira Rusiju i Kinu, devalvirajući ulogu EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa i njenih ekonomskih posljedica.

Pomoć zemalja koje je Dodik svrstao među one koje su “pokazale solidarnost” se ogledala u dostavljanju medicinskih potrepštine i dezifencijskih sredstava, koje jesu bile neophodne i definitivno zaslužuju iskazivanje zahvalnosti. Rusija je, pored materijalne pomoći u vidu medicinske zaštitne opreme, u entitet RS poslala vozače i vojno osoblje koje je, sredstvima koje je kupila Vlada RS-a, vršilo dezinfekciju zdravstvenih ustanova u ovom bh. entitetu.

Донијели смо закључак о интервентној набавци 10 хиљада литара седамдесетпостотног алкохола, који је потребан за дезинфекцију коју проводи тим из Руске Федерације – предсједник Владе Републике Српске и командант Републичког штаба за ванредне ситуације Радован Вишковић.

— Влада Републике Српске (@Vlada_Srpske) April 13, 2020

Dodik je sve vrijeme uredno dočekivao isporuke pomoći iz ovih zemalja. S druge strane, za pomoć EU-a je govorio kako, da može, nikada više ništa ne bi uzeo od njih.

S obzirom na to da Dodik uporno tvrdi kako je bh. entitet RS finansijski stabilan, iako ga stanje na terenu i očajnički pokušaji zaduživanja emisijom obveznica demantiraju, to bi, da je njegova izjava tačna, značilo da entitet RS neće prihvatiti novac kojeg je EU najavio kao pomoć BiH.

Našoj zemlji je Evropska komisija namijenila 250 miliona eura pomoći u vidu kreditnih sredstava po povoljnim kamatnim stopama, mnogo povoljnijim u odnosu na one stope po kojima je Vlada RS-a prošle sedmice sa polovičnim uspjehom prodavala obveznice.

Prema ranije usvojenoj odluci Vijeća ministara, ta bi se sredstva dijelila u omjeru 62 posto FBiH, a 38 posto entitet RS. To bi značilo da bi od oko 489 miliona KM entitetu RS pripalo oko 186 miliona KM. Dodikova ranija izjava bi bila ocijenjena kao dosljedna ukoliko bi institucije entitetskih vlasti, kojima rukovode kadrovi njegove stranke, odbile taj novac.

Međutim, Dodik je već zakasnio sa “dosljednošću”. Očigledno je da nimalo nije bio gadljiv na novac EU-a koji je do sada izdvojen za BiH. Oko sedam miliona eura je EU do sada izdvojio za hitne medicinske potrebe za BiH, te 73,5 miliona eura za ublažavanje posljedica po privredu. To znači da je oko 54,6 miliona KM stiglo iz Brisela u entitet RS za spašavanje privrede.

Međutim, novčane pošiljke, povoljni krediti, medicinska oprema i ostale potrepštine koje je EU poslao u BiH, pa samim tim i u entitet RS, nisu svečano dočekivane na aerodromima ili pred Centralnom bankom BiH, barem kada su zvaničnici SNSD-a u pitanju.

Podanički odnos, kojeg se Dodik deklarativno gnuša i kojeg fakturište svojim političkim oponentima, šefu SNSD-a očigledno ne dozvoljava da među one kojima građani entiteta RS duguju zahvalnost za pruženu pomoć svrstava države koje nisu po volji Moskve i Beograda, a koje su, očigledno, pružile mnogo značajniju podršku u odnosu na one koji su “pokazali solidarnost”.

Izvor: Faktor

Spominjao i Komšića ali i Aliju Izetbegovića

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da epidemija virusa korona nije promijenila njegov odnos prema BiH, koja za njega ostaje „nesređena zemlje vođena sa strane, što pokazuje i niz pitanja u vezi sa ovom situacijom, tokom koje su se iskazale još veće razlike“

On je kazao da je Republika Srpska u nemogućim uslovima obezbijedila stabilnost fiskalnog sistema, da njen budžet i fondovi ne zavise od inostranih intervencija i pokazala samoodrživost u pogledu javnih finansija.

“Ništa se nije promijenilo, osim stalnih nastojanja stranaca i Sarajeva da otmu Republici Srpskoj, a i kroz priču o pandemiji bilo je pokušaja da se osnuju neka nova tijela, koja kasnije ne možete da riješite, a tamo gdje treba da mi iskažemo svoj nacionalni interes, kao što je izbor još jednog člana Savjeta ministara iz Republike Srpske ili postavljanje direktora Agencije za istrage i zaštitu, pa do činjenice da su iz Centralne banke udaljeni Srbi, a nisu imenovani novi”, rekao je Dodik za “Sputnjik”.

On je kazao da je BiH nesređena zemlja pokazuje niz pitanja u vezi sa virusom korona, a jedno je i odluka MMF-a da dodijeli 330 miliona evra pod uslovom da se dva entiteta o tome dogovore, što nije uspjelo dok to “nisu uzeli u ruke evropski i američki ambasador”, što je bio znak da će Bošnjaci pristati.

Dodik smatra da će BiH trajati dok je snažne ruke međunarodnog intervencionizma.

“Ne vjerujem u mogućnost da BiH bude od koristi Srbima i Republici Srpskoj i to govorim godinama. Smatram da nema mjesta za nas u takvoj BiH, koju oni grade zajedno sa strancima i da nemogućnost da iskažemo naš interes i jasno se opredijelimo o našem interesu u BiH govori da smo mi zatočeni i na neki način primorani da ovdje budemo. Republika Srpska nije željela BiH, autoriteti su nam to nametnuli”, naglasio je Dodik.

Prema njegovim riječima, Bošnjaci su koncentrisani u Federaciji BiH, a Srbi u Republici Srpskoj i uz sve napore međunarodnih raznih fondacija, nevladinog sektora, da napravi neko približavanje, ništa se nije desilo, jer to i ne može ako nema istinskog osjećaja čovjeka da nešto na tom planu radi.

Upitan o nedavnom otvorenom pismu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Dodik je rekao da je Komšić politička figura, koja svoj nedostatak legitimiteta nadomješta nekim jakim izjavama.

“On se borio na strani Alije Izetbegovića i za to dobio `Zlatnog ljiljana`. Ja nemam problema sa njegovim stavom, ali ne bi trebalo da ima ni on problema sa mojim stavom. Oni nastoje da satru svaku vrstu drugačijeg stava u BiH i to sa dozom mržnje, arogancije i verbalnog nasilja u kojem svakoga od nas satanizuju. Za njih su dobri Srbi samo oni koji su u zatvoru ili ćute. Oni nisu spremni da grade BiH kako piše u Ustavu”, naglasio je Dodik.

On je istakao kako nema Oružanih snaga BiH na granicama, da je vojska u kasarnama i da je samo postavila šatore.

“Oni su karikatura – vanustavna kategorija, rezultat nasilja međunarodnog faktora koji je ukinuo ustavno pravo Republici Srpskoj da ima vojsku. Za vojni helikopter da gasi požar trojica članova Predsjedništva moraju da se saglase. Oružane snage ne mogu da budu ni upotrijebljene ni zloupotrijebljene protiv srpskog naroda”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o mjerama protiv epidemije, Dodik je naveo da je u BiH postignut dogovor za zdravstveni dio, ali ne i za ekonomski.

Navodeći da Republika Srpska nešto bolje stoji sa javnim finansijama nego u vrijeme poplava, Dodik je naglasio da je set mjera koji je usvojila kao pomoć privredi usmjeren prvo na to da se očuvaju preduzeća i radnici u njima.

On je dodao da je planirano i formiranje kompenzacionog fonda za podizanje sposobnosti medicinskog sektora, kao i davanje garancija preduzećima za zaduživanje kod banaka, te pomoć lokalnim komunalnim organizacijama.

“U ovom trenutku već raspolažemo tim novcem, to je oko 500 miliona KM. To je ono što smo uspjeli da prepakivanjem budžeta obezbijedimo, kroz našu razvojno investicionu banku, putem prodaje obveznica na lokalnom tržištu i kredita koji u završnoj fazi da dobijemo od MMF-a”, rekao je Dodik.

Dodik je kazao da je Republika Srpska nisko zadužena i da je njeno zaduženje bilo 37 posto BDP-a, što je, prema njegovim tvrdnjama, daleko ispod 60 posto koliko su propisale ekonomske vlasti EU.

“U ovom trenutku je manja šteta uzeti novac i pokrenuti privredu, koja će proizvoditi neku novu vrijednost, nego da ostanete da to pokušate da očekujete od samih preduzeća”, rekao je Dodik.

Dodik je naveo da niz mjera u borbi protiv epidemije i njenih posljedica u Srbiji i RS-u korespondiraju, te da ih je 80 do 90 posto gotovo identično.

“Mi u ovom trenutku mislimo da imamo obezbijeđeno oko milijardu i 500 miliona javnih investicija. To znači izgradnju jednog sistema `Gornji horizonti`, odnosno HE `Dabar` u Hercegovini i u završnoj fazi dogovor za nastavak izgradnje auto-puta od Doboja prema Bijeljini. Naš domaći proizvod je oko 11 milijardi KM i ako uspijemo da u ovoj godini ugovorimo poslove od oko dvije do 2,5 milijardi novih investicija, da ćemo imati dobar razvoj i podsticaj ekonomiji”, rekao je Dodik.

On je ocijenio da je Srbija donijela niz odličnih mjera u borbi protiv posljedica epidemije i istakao da su Aleksandar Vučić i saradnici pokazali sposobnost upravljanja krizom i vlastitim potencijalima za ekonomski oporavak.

“Prije desetak godina Srbija se nalazila možda u goroj situaciji nego u BiH, gdje su stranci odlučivali čak i o sastavu vlada i o svemu što se dešava u Srbiji, a sada to nije slučaj. To je velika zasluga sadašnje garniture na vlasti koja je uspjela da Srbiju učini potpuno suverenom državom, da sve važne odluke donosi vođena interesima Srbije i srpskog naroda u cjelini. To je nešto što obećava i nama, jer mi smo uvijek zagledani u Srbiju”, rekao je Dodik.

(SB)

Srpska je u nemogućim uslovima obezbijedila stabilnost fiskalnog sistema. Obezbjeđeno je da budžet i fondovi ne zavise od stranih intervencija i pokazana je samoodrživost javnih finansija, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u intervjuu za ruski propagandni medij Sputnjik.

Kaže da se i u vremenu pandemije, u određenim slučajevima, pokazalo nefunkcionisanje BiH, a RS je održiva i dokazala je da može autentično da donosi odluke.

Najvažnije je da je RS obezbjedila fiskalnu stabilnost, kaže član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Ističe da RS nema veliku zaduženost, jer 37 odsto BDP-a daleko je ispod dozvoljene granice od 60 procenata, te da je novi kredit MMF-a prihvatljiv jer je kamata od 1,05 odsto niska, a grejs period 39 mjeseci.

„Manja je šteta zaduženost po niskoj kamati nego da nam padne ekonomija“, istakao je on.

RS ima oko milijardu i po maraka investicija. Planira se dvije do 2,5 milijarde novih ulaganja. Ako to bude ostvareno imaćemo potsticaj razvoju.

BiH se i kod obezbjeđivanja kredita kod MMF-a pokazala nefunkcionalna, jer ni to se, kaže Dodik, nije moglo dogovoriti bez stranog uticaja.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će ljude sa Balkana ponovo pozvati da podrže Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima jer smatra da može vratiti SAD sebi i razviti ih do mjere da brinu o unutrašnjim pitanjima, a ne o onima vezanim za RS.

Dodik smatra da Trump može bolje da postavi korelaciju između zemalja jer je biznismen i da će to biti bolje nego da Amerika dobije predsjednika koji će biti militantan i koji bi mogao da svijet okrene naglavačke.

Napominjući da se stara američka administracija pokazala gotovo neprijateljskom u BiH, podržavajući visokog predstavnika u oduzimanju ovlaštenja, Dodik je rekao za “Sputnjik” da Amerikanci ovdje više ništa ne mogu da nametnu.

Dodik je podsjetio da su i 2014. godine Amerikanci pokušali organizovati opoziciju u RS, medije i sve protiv njega, pa ni tada nisu uspjeli.

“Ovdje to odlučuje narod i oni to moraju da razumiju. Ja ću ostati ovdje dok me narod bira, a ne dokle me hoće ili neće Amerikanci, jer da se njih ticalo, ja ovdje ne bih bio već deset godina”, kaže Dodik, koji je i predsjednik SNSD-a.

Dodik je dodao da mu je drago što nije izbor Amerikanaca, već naroda u RS.

(SB)

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izrazio je zahvalnost za pomoć evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varhelyiu i institucijama Evropske unije, nakon što je Varhelyi danas najavio novu pomoć EU Bosni i Hercegovini, odnosno paket makrofinansijske pomoći kao podršku za ukupno deset zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

“Želim prije svega izraziti zahvalnost komesaru Varhelyiju, i institucijama Evropske unije. Pomoć koja će biti upućena od iznimne je važnosti za Bosnu i Hercegovinu u borbi protiv koronavirusa i ekonomskih posljedica koje pandemija proizvodi”, kazao je Komšić za Fenu.

Po njegovom mišljenju, osim novca koji je u ekonomskoj krizi potreban za spašavanje radnih mjesta i održavanja standarda građana BiH, ovo je i veoma važna politička podrška Bosni i Hercegovini, jer su države EU i najveći donator Bosne i Hercegovine i iznimno važni vanjskotrgovinski partneri.

“Ovo je ohrabrujuća poruka pred samit EU o zapadnom Balkanu”, rekao je Komšić.

Član Predsjedništva BiH osvrnuo se i na izjavu Milorada Dodika, člana Predsjedništva iz RS koji je nedavno kritkovao pristup EU Bosni i Hercegovini, te kazao da “može nikada više ne bi ništa uzeo od EU”.

“To sigurno nije stav institucija Bosne i Hercegovine. Umjesto da se zahvali na pomoći koja stiže iz Evropske unije, Dodik daje neumjesne komentare, dok s druge strane u javnosti preuveličava poteze nekih drugih. Nije pristojno omalovažavati pomoć koja vam se upućuje pogotovo zbog toga što se ovdje radi o milionima maraka. Međutim, takva ofanzivna politika prema EU koja vam pomaže, i podrška totalitarnim režimima, pojašnjava i razloge brojnih blokada na euroatlanskom putu BiH”, kazao je Komšić.

(Radio Sarajevo / ZASREBRENICU.ba)

Pravo je pitanje, kako navode, hoće li biti Dodika “poslije svega ovoga što smo prošli i što ćemo još proći”

Demokratska fronta oglasila se saopćenjem povodom izjava člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika o “BiH kao nemogućoj državi”. Kako su naveli, izrečeni stavovi izražavaju “Dodikovu paniku”.

– Pošto ste sami u predvečerje najvećeg hrišćanskog blagdana, Vaskrsa, znači u nevakat za pristojan svijet, ponovo zapodjenuli priču o raspadu, podjeli i BiH kao nemogućoj državi, trudit ćemo se da Vam na iole pristojan način i odgovorimo. To što ste rekli zapravo pokazuje Vaše stanje, paniku i nedostatak racionalnih rješenja za vrijeme u kojem trenutno živimo, a posebno za ekonomski Covid koji slijedi – navedeno je u saopćenju.

DF navodi i da će se za ono što je Dodik izrekao “svako normalan” pitati jesu li to riječi “čovjeka s dijagnozom ili normalnog političara i državnika”.

– Blebetanja o tome kako je za dobrobit Srba, Bošnjaka i Hrvata ovo nemoguća država koja mora doživjeti novu političko teritorijalnu organizaciju koja neće biti BiH, potvrđuje naš prethodni upit o anamnezi autora ovakvih stupidarija. Pa se još pitate, valjda da dospete so na ranu, šta je to BiH dala istim tim narodima i konstatujete – ništa! Pa stupidarija tipa da je „problem BiH što imate Bošnjake koji su podanici stranih struktura“. I Kafka bi Vam pozavidio na ovakvoj konstrukciji – navode iz DF-a.

– A šlag na Vašu otrovnu tortu, kao u svakoj priči, dolazi na kraju, kada kažete da je pitanje hoće li biti BiH nakon pandemije? Hoće, Mile, hoće! I prije i poslije pandemije. I prije i poslije ekonomske krize, kao što je BiH bilo i prije i poslije svih historijskih vratolomija, kriza i ratova – navodi se u saopćenju.

Pravo je pitanje, kako navode, hoće li biti Dodika “poslije svega ovoga što smo prošli i što ćemo još proći”.

– Pitanje je koliko će još dugo narod u RS trpjeti Vaše samovlašće umotano u lažni altruizam i kupovinu povjerenja na način koji cijeli entitet vodi u nepovratnu ekonomsku i socijalnu propast? Neka Vam je na obraz (ako ga je išta ostalo), a sve dolazi i doći će na naplatu, pa će historija i Vama pokucati na vrata, a onda se nećete dobro provesti, budite sigurni – zaključuju iz DF-a.

(Avaz / ZS)

Ako ovako nastavi RS će nestati, a Dodik će završiti na smetljištu historije

Izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da je “pitanje hoće li biti Bosne i Hercegovine nakon pandemije”, predstavljaju njegov očajnički pokušaj da pobjegne od suočavanja sa finansijskim kolapsom u koji je doveo entitet RS, poručili su večeras iz Stranke demokratske akcije.

– Ova kriza pokazala je sve slabosti u korijenu finansijskog sistema RS-a, koji nije više čak u stanju ni da se zadužuje kod komercijalnih banaka, jer ni one više ne vjeruju da taj entitet može vraćati dugove.

Budući da bez novih zaduženja, entitet RS već idućih mjeseci neće moći isplaćivati čak ni osnovne obaveze, Dodik očigledno sprema isprobani scenario u kojem će pokušati okrenuti socijalni bijes vlastitog naroda u mržnju prema drugima. Dodik ne može ugroziti državu BiH, koja je postojala i prije Dejtona, ali može ugroziti dejtonski mir, a samim time i ono što je njime i nastalo – to su entiteti.

RS može postojati samo u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i to kao multietnički entitet u okviru države BiH. Ako ovako nastavi RS će nestati, a Dodik će završiti na smetljištu historije, kao i svi oni koji su do sada kidisali na državu BiH – saopćeno je iz SDA

(Avaz.ba)

Milorad Dodik je poznat po bahatim izjavama. Danas su beogradske Večernje novosti objavile intervju sa Miloradom Dodikom koji se hvalio kako jedino on radi dobar posao i da je Republika Srpska stabilna a sve drugo je pred raspadom. Dodik je rekao da je jedino pitanje na koje čeka odgovor “dokle će postojati Bosna i Hercegovina”. Pored ovih smiješnih izjava i pitanja, Dodik je prvi put Evropsku uniju opisao kao okupacionu silu koja vrši tihu okupaciju Bosne i Hercegovine.

Lider SNSD-a smatra da je EU pala na ispitu solidarnosti i da je svima pokazala da je rovita i dezorganizovana.

“Odluku da zabrane prodaju medicinske opreme i materijala zemljama Zapadnog Balkana ne mogu da shvatim. Kako će Evropa izgledati poslije ove pandemije, veliko je pitanje. Ostaće trajno nezadovoljstvo reagovanjem, nesolidarnošću, odbacivanjem zapadnog Balkana i svih nas od EU. Mismo vidjeli nijednu njihovu dobru namjeru, ni želju da nam pomognu”.

On je ponovio da Republika Srpska neće mijenjati stavove o članstvu u NATO-u, naročito zbog bombardovanja.

“To nijedan Srbin ne smije da oprosti ili zaboravi. Dok je Srpska ovdje BiH neće u NATO. Pratimo stav Srbije. Sve što do sada imamo od EU i NATO je tiha okupacija. Za malu šaku dolara za razvojne projekte vas okupiraju i niste u mogućnosti da sami djelujete”,kaže Dodik.

Rijetko je koji političar u Republici Srpskoj, ali i šire, toliko prisutan u medijima koliko je prisutan Milorad Dodik. Rijetko koji političar odlučuje o toliko toga kao Milorad Dodik. Nekad premijer i predsjednik Republike Srpske a danas član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, međutim, nerijetko izlazi izvan okvira svojih nadležnosti i postavlja se kao vrhovni autoritet i osoba koja o svemu odlučuje

Samo jučer je plasirao tri informacije o događajima koji, ili nisu u njegovoj nadležnosti, ili zadiru u nadležnosti drugih institucija, ili predstavljaju neadekvatan način obavljanja njegove trenutne funkcije.

Uz platu svim zdravstvenim radnicima, vozačima, spremačicama, koji rade pri zdravstvenim ustanovama biće isplaćena jednokratna pomoć od 1.000 KM, odluka je člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik rekao je da će u entitetu Republika Srpska za vrijeme vaskršnjih i prvomajskih praznika biti pooštrene mjere kako ne bi došlo do erupcije zaraze virusom korona, a da će ukoliko taj period prođe bez problema razmotriti značajno ublažavanje dosadašnjih mjera.

Iz Mađarske će u četvrtak, 16. aprila, u Republiku Srpsku stići medicinska pomoć za borbu protiv virusa korona, izjavio je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Pođimo od posljednje informacije o medicinskoj pomoći koju će Mađarska poslati Republici Srpskoj. Bez namjere da nagađamo na koji način se Dodik dogovorio sa predsjednikom Mađarske Viktorom Orbanom i od čega se zaista ta medicinska pomoć sastoji, ne možemo a da ne primijetimo da je ova informacija “problematična” iz više aspekata.

Prije svega, ako je Dodik nastupio kao član Predsjedništva BiH, postavlja se pitanje zašto je preskočio instancu koju zvanično predstavlja – Bosnu i Hercegovinu, i pomoć obezbijedio samo jednom dijelu BiH? Da li se u tom slučaju radi o nelegalnim tokovima nabavke medicinske opreme? Uopšte, u kom svojstvu je Dodik kontaktirao Mađarsku? Kao član Predsjedništva BiH ili kao fizičko lice koje je na osnovu izvjesnih prijateljskih veza sa Viktorom Orbanom obezbijedilo pomoć? Ako je tako, zašto se onda ističe da je član Predsjedništva BiH najavio pomoć, a ne građanin Milorad Dodik?

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine nadležnosti Predsjedništva BiH su, između ostalog, vođenje spoljne politike Bosne i Hercegovine i vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora BiH. Ako je Dodik sklopio sporazum sa Mađarskom o medicinskoj pomoći, da li je zastupao BiH ili RS? Takođe, postoji li neki pravni akt koji reguliše dostavu medicinske pomoći Mađarske Republici Srpskoj, ko ga je potpisao i u čije ime?

Poklonu se ne gleda u zube, reći će mnogi. Poput poslovice koju je plasirao kineski reformator Deng Xiaoping koja kaže da nije važno da li je mačka crna ili bijela, ako uspješno lovi miševe, tako nam isti ti mogu prigovoriti da nije važno ko je i na koji način obezbijedio pomoć, samo da je dobijemo. Međutim, ako ćemo se “igrati” ozbiljne države, onda pitanje nadležnosti nije zanemarljivo, posebno kada je u pitanju donošenje odluka izvan nadležnosti, jer ako jedna osoba može svojevoljno donijeti odluku o dodijeli sredstava, tako može donijeti odluku i o uskraćivanju određenih prava.

U vezi sa donošenjem odluka izvan nadležnosti, mediji su prenijeli informaciju da je Milorad Dodik odlučio da se svim zdravstvenim radnicima u Republici Srpskoj isplati jednokratna pomoć, pri tom ga potpisavši kao srpskog člana Predsjedništva BiH. Postavlja se pitanje ima li Milorad Dodik nadležnost da kao član Predsjedništva BiH odlučuje o isplati pomoći medicinskim radnicima u Republici Srpskoj? Iz kojih sredstava se isplaćuje ta pomoć? Ako je iz budžeta RS, kako Dodik može da donosi odluke o tome?

Svjesni da su de facto ovo naivna pitanja, znajući da je Milorad Dodik bog u Republici Srpskoj, ipak, ako ćemo se držati priče o “igranju” ozbiljne države, smatramo da su de iure itekako važna. Jer, čemu zakoni i institucije ako će biti onako kako jedan političar kaže?

Što se tiče vanrednog stanja u Republici Srpskoj, Milorad Dodik je zvanično samo član Glavnog koordinacionog tima Republike Srpske koji čine zvaničnici Republike Srpske: predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija i ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić.

Prema Zakonu o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama subjekti sistema zaštite i spasavanja su: a) Republička uprava civilne zaštite, b) drugi republički organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave, v) privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i g) građani, udruženja, profesionalne i druge organizacije. Dakle, nigdje se ne navodi da je subjekt sistema zaštite i spasavanja član Predsjedništva BiH ili neki drugi predstavnik institucija BiH, osim ako se pod Miloradom Dodikom kao srpskim članom Predsjedništva BiH ne podrazumijeva drugo pravno lice ili druga organizacija, u šta sumnjamo uzevši u obzir da se zakon odnosi na Republiku Srpsku. Milorad Dodik može biti subjekt sistema zaštite i spasavanja kao građanin, ali zašto se onda apostrofira da je srpski član Predsjedništva?

Zakon o zaštiti i spasavanju dalje navodi da se pod snagama za zaštitu i spasavanje podrazumijevaju: a) Republički štab za vanredne situacije i specijalizovane jedinice zaštite i spasavanja koje formira Vlada Republike Srpske, b) štabovi za vanredne situacije, jedinice i timovi civilne zaštite koje formiraju organi jedinice lokalne samouprave, v) nadležne organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, g) štabovi za vanredne situacije i jedinice i timovi za zaštitu i spasavanje koje formiraju privredna društva i druga pravna lica, d) jedinice, timovi i ekipe Crvenog krsta Republike Srpske, đ) jedinice i timovi koje formiraju udruženja građana i druge nevladine organizacije, e) povjerenici zaštite i spasavanja, ž) profesionalne i hitne službe (vatrogasci, medicinske i veterinarske službe i druge službe) i druge organizacije i z) građani. Ni ovdje nema mjesta za Dodika, osim ako ga, opet, ne podvedemo pod građane.

Zakon dalje kaže da se za koordinaciju i rukovođenje prilikom zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama, kao operativno-stručna tijela, formiraju štabovi za vanredne situacije, i to za teritoriju Republike Srpske – Republički štab za vanredne situacije. Odluku o proglašenju vanredne situacije za teritoriju Republike ili dio teritorije Republike, donosi Vlada na prijedlog Republičkog štaba za vanredne situacije.

Naposlijetku, član 117. ovog zakona kaže da u situaciji kada elementarna nepogoda i druga nesreća zahvati više opština, odnosno gradova, načelnik Republičkog štaba za vanredne situacije može, radi uspješnog rukovođenja akcijama zaštite i spasavanja, formirati koordinacioni tim, odnosno tijelo čiji je član Milorad Dodik.

Ono što je u našem slučaju važno jeste drugi stav ovog člana koji ističe da koordinacioni tim čine predstavnici ministarstava, opštine, odnosno grada, privrednih društava i drugih pravnih lica koja obavljaju djelatnosti od značaja za zaštitu i spasavanje, gdje opet nema mjesta za Milorada Dodika jer nije ni predstavnik ministarstva, ni opštine, grada ili privrednih društava a nije ni drugo pravno lice koje obavlja djelatnost od značaja za zaštitu i spasavanje osim ako nadležnosti Predsjedništva BiH u međuvremenu nisu proširene.

Takođe, važno je naglasiti da prema stavu (3) člana 117. ovog zakona koordinacioni tim vrši koordinaciju aktivnosti zaštite i spasavanja na području za koje se formira i predlaže načelniku Republičkog štaba za vanredne situacije preduzimanje potrebnih mjera. Dakle, ne donosi odluke o isplati jednokratne pomoći medicinskim radnicima, pooštravanju mjera i isporuci medicinske pomoći, odnosno sve ono što je Dodik radio.

Ako ćemo se voditi stavom da Milorad Dodik treba da bude u Glavnom koordinacionom timu zato što je predstavnik Republike Srpske u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, postavlja se pitanje zašto onda Nebojša Radmanović, kao srpski član Predsjedništva BiH, nije bio član koordinacionog tima ili štaba za vanredne situacije tokom vanrednog stanja u Republici Srpskoj za vrijeme poplava 2014. godine? Takođe, ako Dodik treba da bude u nekom koordinacionom tijelu ili štabu za vanredne situacije, onda bi bilo logično da bude član koordinacionog tijela ili štaba na nivou Bosne i Hercegovine, kada bi postojali, zato što on trenutno obavlja funkciju na nivou cijele države a ne na entitetskom nivou.

Sumirajući sve navedeno, dolazimo do zaključka da je Milorad Dodik, po ko zna koji put, “uzeo stvar u svoje ruke” i postavio se kao apsolutni autoritet u Republici Srpskoj zanemarujući i obesmišljavajući institucije Republike Srpske. Ne čini li nam se da su predsjednica RS Željka Cvijanović, premijer Radovan Višković i cijela Vlada RS kao i ostale institucije RS samo dekor na Dodikovoj “kruni gospodara” Republike Srpske? Jer, kako drugačije steći privid legaliteta i legitimiteta ako ne postoje institucije i zakoni? Druga je stvar što su isti nerijetko samo mrtvo slovo na papiru i što je “božja volja” jedina koja je važna, piše gerila.info