“Cilj HDZ-a je da proširi utjecaj Hrvatske u BiH. Više zemalja Evropske unije, koje nisu imune na šovinističko-nacionalističku ideologiju, to podržava”, piše “Tageszeitung” iz Berlina.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman neprestano radi na širenju hrvatskog utjecaja u Bosni i Hercegovini. Radman je nedavno u Bruxellesu izjavio da Hrvatska želi pomoći svojoj susjednoj zemlji Bosni i Hercegovini da postane funkcionalna. No, njegov “Zagrebački non-paper”, koji je predstavio prije sedam dana u Bruxellesu, pokazao se kao manipulacija, koja umnogome pomaže daljnjoj destabilizaciji zemlje.
Gordan Grlić Radman želi provesti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kojim se želi proširiti utjecaj tamošnje hrvatske nacionalističke stranke HDZ BiH. Stranka smatra nepravednim što hrvatskog člana tročlanog Predsjedništva cijele države mogu birati svi građani entiteta “bosansko-hrvatske federacije” (FBiH, op. red.), a ne samo Hrvati.
To je bio slučaj sa Željkom Komšićem, koji je prije dvije godine kao Hrvat izabran u državno Predsjedništvo BiH, ali pripada stranci socijalno-liberalne orijentacije, a ne HDZ-u BiH. Usto, hrvatski nacionalisti žele promijeniti Izborni zakon u odnosu na Dom naroda FBiH tako da imaju pravo veta. Dom naroda može ukidati zakone koje je usvojio parlament.
Protiv toga govori presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu iz 2009. (“Sjedić – Finci”, op. red.). Tada su se vođe Jevrejske zajednice i romske manjine u BiH usprotivili diskriminaciji građana koji ne spadaju u tri “konstitutivna naroda” Srbe, Hrvate i Bošnjake, podigli tužbu i pobijedili. Jer, prema Ustavu BiH, ljudi iz ovih grupa i oni koji se ne definišu nacionalno, nemaju pravo biti birani na najviše državne funkcije.
Presuda “Sejdić – Finci” suprotna ciljevima nacionalista u BiH
Presuda Suda za ljudska prava zahtijeva jednak tretman svih građana u Bosni i Hercegovini – što je suprotno od onoga što nacionalisti žele: a oni žele daljnje razdvajanje etničkih grupa. Naprimjer, šef HDZ-a Dragan Čović traži osnivanje nacionalno definiranog “hrvatskog entiteta” Herceg-Bosne.
To je u suprotnosti s evropskim zakonom, koji je preduvjet za učlanjenje u EU. Nedavno je Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke, kao odgovor na upit Saveza 90/Zeleni, saopštilo da se u BiH mora provesti ustavna reforma u skladu sa presudom “Sejdić – Finci”.
Hrvatski ministar vanjskih poslova tražio je za promjenu Izbornog zakona podršku od zemalja EU u kojima su prisutne i šovinističko-nacionalističke ideologije. Mađarska, Bugarska, Slovenija, Grčka i Kipar potpisale su “Zagrebački non-paper”.
(SB)
