Naslovnica BiH UZBUNA IZ RS-a: Žestoko se obrušili na Sarajevo, stigle ozbiljne poruke

UZBUNA IZ RS-a: Žestoko se obrušili na Sarajevo, stigle ozbiljne poruke

157

Boravak visokog iranskog vjerskog i političkog zvaničnika u Sarajevu izazvao je reakciju iz Banjaluke. Povodom posjete ajatolaha Alireze Arafija oglasila se direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić-Babić. Njeno saopštenje, kako je navela, otvara pitanja političke i sigurnosne prirode, a odnosi se na poruke koje je gost uputio tokom boravka u glavnom gradu BiH.

Trišić-Babić je svoj stav iznijela u dužem tekstu u kojem se osvrnula na položaj iranskog gosta, međunarodni kontekst njegovog dolaska i ustavni okvir Bosne i Hercegovine.

Ko je Alireza Arafi

Trišić-Babić naglašava da Arafi nije samo vjerski dostojanstvenik, nego jedan od istaknutih predstavnika iranskog političkog i ideološkog establišmenta. Podsjeća da je član Savjeta čuvara Ustava, jednog od najmoćnijih tijela Islamske Republike Iran, koje nadzire zakonodavstvo i odlučuje o podobnosti izbornih kandidata.

Istovremeno pripada rukovodstvu Skupštine stručnjaka, institucije koja bira vrhovnog vođu Irana te ima ustavno ovlaštenje da ga nadzire i razriješi. Nakon smrti Alija Hamneija bio je, kako navodi, jedan od trojice članova Privremenog savjeta rukovodstva, koji je u ratnim okolnostima preuzeo ovlaštenja najvišeg državnog autoriteta.

Univerzitet pod američkim sankcijama

Godinama je, dodaje Trišić-Babić, upravljao i Univerzitetom Al-Mustafa, koji su Sjedinjene Američke Države sankcionisale zbog navoda o obavještajnim aktivnostima i regrutovanju za strukture povezane s Revolucionarnom gardom. Prema njenoj ocjeni, takva biografija jasno pokazuje da njegov politički uticaj nije ograničen na vjerska pitanja.

Riječ je, kaže ona, o predstavniku sistema u kojem su ideološko obrazovanje, vjerski autoritet i državna vlast duboko institucionalno povezani.

Njujorška optužnica i iskustvo iz devedesetih

Trišić-Babić se osvrnula i na optužnicu podignutu 10. novembra u Njujorku, kojom su američki savezni tužioci obuhvatili djelovanje mreže povezane s iranskom Revolucionarnom gardom. Prema navodima optužnice, ta se mreža oslanjala na međunarodne kriminalne strukture i lokalne izvršioce pri organizovanju i pripremi napada na jevrejske ustanove i druge ciljeve u Evropi, dok su napadi planirani i na američkom tlu.

Grupa povezana s tim operacijama preuzela je odgovornost za 18 izvedenih ili planiranih napada u Evropi. Među metama su bile sinagoge, vozila jevrejske hitne službe i vojni objekti koje koriste američke snage. Istražioci opisuju i slučajeve u kojima su organizatori iz inostranstva putem video-veze neposredno usmjeravali izvršioce.

Republika Srpska, podsjeća Trišić-Babić, ima i vlastito istorijsko iskustvo s iranskim djelovanjem u BiH.

„IRANSKO VOJNO, OBAVJEŠTAJNO I BEZBJEDNOSNO PRISUSTVO TOKOM DEVEDESETIH GODINA, UKLJUČUJUĆI SARADNJU S TADAŠNJIM BOŠNJAČKIM STRUKTURAMA, DOKUMENTOVANO JE U AMERIČKIM IZVORIMA. PREKID TIH VEZA BIO JE JEDNO OD VAŽNIH POSLIJERATNIH BEZBJEDNOSNIH PITANJA.“

Pitanja o ovlaštenjima i ustavnom poretku

Trišić-Babić smatra da se ovdje otvara temeljno pitanje političkog legitimiteta. Podsjeća da dejtonski ustavni poredak počiva na mehanizmima zajedničkog odlučivanja, jer nijedan narod, entitet ili politički centar ne može samostalno određivati zajedničke strateške interese. Postavila je i niz pitanja:

„KO JE OVLAŠĆEN DA O TAKVOM PRIBLIŽAVANJU RAZGOVARA U IME BIH? NA KOJE SE OBLIKE SARADNJE ONO ODNOSI? POSTOJI LI INSTITUCIONALNA INICIJATIVA I KAKVE BI BILE NJENE POSLJEDICE ZA BEZBJEDNOST I MEĐUNARODNI POLOŽAJ BOSNE I HERCEGOVINE? SPOLJNU POLITIKU VODE NADLEŽNE INSTITUCIJE, A NE VJERSKE ORGANIZACIJE ILI NEFORMALNI POLITIČKI KRUGOVI.“

Poruka koja se odnosi na Teheran

Odgovor na te dileme Trišić-Babić daje u nastavku saopštenja. Republika Srpska, poručila je, kategorički odbacuje svaku inicijativu za produbljivanje političkih, bezbjednosnih i strateških odnosa s Iranom.

„TAKVO PRIBLIŽAVANJE NEMA NAŠU POLITIČKU SAGLASNOST I NE MOŽE SE PREDSTAVLJATI KAO ZAJEDNIČKO OPREDJELJENJE BOSNE I HERCEGOVINE. SLOBODA VJERE I KULTURNA SARADNJA NE MOGU BITI OPRAVDANJE ZA ZAOBILAŽENJE USTAVNIH MEHANIZAMA ODLUČIVANJA NITI ZA OBLIKOVANJE MEĐUNARODNIH SAVEZNIŠTAVA U IME ONIH KOJI ZA NJIH NISU DALI MANDAT.“

Ona ističe da, dok Republika Srpska razvija i učvršćuje odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, iz Sarajeva stižu poruke o produbljivanju veza s Teheranom. Prema njenim riječima, riječ je o razlici koja se ne svodi na diplomatske prioritete, nego otvara pitanje političkih vrijednosti i smjera u kojem pojedini akteri žele voditi BiH.

Od nadležnih institucija BiH Trišić-Babić očekuje jasno izjašnjenje o tome postoji li inicijativa za produbljivanje institucionalnih odnosa s Iranom, ko je za nju ovlašten i na koje se oblasti odnosi. Saopštenje je završila porukom:

„REPUBLIKA SRPSKA NEĆE PRIHVATITI PRISTUP SARAJEVA KOJIM NAS DOVODI PRED SVRŠEN I VEOMA OPASAN ČIN. BEZBJEDNOST, POLITIČKA VOLJA I MEĐUNARODNA PARTNERSTVA REPUBLIKE SRPSKE NISU PREDMET TUĐEG RASPOLAGANJA.“

Ranije u saopštenju bila je još izričitija: „Republika Srpska nije dala mandat za strateško približavanje Iranu. (…) Takvo svrstavanje ne može se sprovoditi u ime Republike Srpske. Ne u naše ime.“