Ma koliko da nam situacija izgleda teška, u društvenom smislu nikad ne treba odustajati od ciljeva u koje vjerujete. Nikad ne treba odustajati od svoje zemlje. Za svoju se zemlju vrijedi boriti, čak i onda kad situacija izgleda bezizlazno”, istakao je Komšić.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović danas su na Internacionaolnom univerzitetu u Sarajevu održali predavanje povodom Dana državnosti BiH. Iako je bio pozvan i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na poziv nije odgovorio.
Govoreći o tome kako je antifašistički pokret bio organiziran, Komšić će naglasiti da se zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu može nazvati početkom pravljenja državnog aparata buduće zemlje.
Dva datuma
“I to je nešto iz čega i mi danas možemo izvući određene pouke. Ma koliko da nam situacija izgleda teška, u društvenom smislu nikad ne treba odustajati od ciljeva u koje vjerujete. Nikad ne treba odustajati od svoje zemlje. Za svoju se zemlju vrijedi boriti, čak i onda kad situacija izgleda bezizlazno”, istakao je Komšić.
Podsjetio je da je na ZAVNOBiH-u 1943. godine donesena čuvena deklaracija u kojoj je rečeno da BiH nije niti srpska niti hrvatska niti muslimanska, nego da je i srpska i hrvatska i muslimanska, te pojasnio studentima zašto je i to bilo važno u tom trenutku, s obzirom na činjenicu o velikodržavnim planovima koji su dolazili iz Zagreba i Beograda.
“Nemojte misliti da tada i u tom antifašističkom partizanskom pokretu, pa čak i u Komunističkoj partiji Jugoslavije, koja je tada vodila priču borbe protiv okupatora i izdajnika, nije bila dilema da li BiH treba da opstane…”, kazao je Komšić, dodajući da je veličina ljudi koji su tada donosili odluke, a “prije svih Josipa Broza Tita, bila u tome što su rekli – ne. BiH mora da ima isti status kao što će sutra imati i ostale republike u okviru Jugoslavije”.
Komšić će kazati kako bi, da nije bilo tog trenutka, bilo veliko pitanje šta bi se dešavalo 1992, kada je došlo do toga “da li bismo mi kao građani BiH imali pravo da se po međunarodnom javnom pravu izjasnimo o tome da li će BiH biti neovisna država. To je taj historijski kontekst u kojem morate posmatrati 25. novembar ‘43. i 1. mart ‘92, kao dva datuma koja se dešavaju u relativno velikom razmaku, a zapravo predstavljaju političko jedinstvo”.
“Da nije bilo 25. novembra 1943. i obnove bh. državnosti, pitanje je da li bi svijet priznao ono što smo mi realizovali 1. marta 1992, a to je referendum o nezavisnosti BiH”, potcrtao je Komšić, podsjetivši i na Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a 1944.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istaknuo je da je 25. novembar 1943. jedan od najznačajnijih datuma u modernoj povijesti države.
Sublimirajući što znači 25. novembar i zašto je to Dan državnosti BiH, Džaferović će naglasiti da je sasvim sigurno i ispravno kazati da je tada obnovljena i potvrđena državnost BiH, promoviran princip ravnopravnosti svih naroda i građana na cijeloj teritoriji BiH, te potvrđen njen teritorijalni integritet i suverenitet.
Podsjećajući na 29. februar i 1. mart ‘92, kada je na osnovu volje građana BiH postala međunarodno priznata država, dodao je kako je teško naći zemlju u svijetu gdje se takve odluke donose skoro dvotrećinskom voljom. Osvrnuo se i na agresiju i obranu BiH, potpisivanje Dejtonskog sporazuma, “za koji je rahmetli Alija Izetbegović, prvi predsjednik nezavisne Republike BiH, kazao da nije pravedan mir, ali je bolji od nastavka rata. Kada su ga pitali zašto nije pravedan mir, onda je on kazao da se u svijetu kakav jeste i u okolnostima kakve jesu bolji mir nije mogao ni postići”.
Principi iz Daytona
Za Dejtonski mirovni sporazum će kazati da je dao perspektivu državi BiH, da je očuvao demokratsku i cjelovitu zemlju i da je to njegova osnovna postavka. Za drugi princip će kazati da je njen demokratski karakter zasnovan na slobodnim izborima i vladavini prava, a treći je složena unutrašnja struktura, “koja je predstavljala kompromis da bi se zaustavio rat i uspostavio mir…”, a za četvrti će dodati da je jako bitan, a to je sloboda kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga kroz cijelu BiH.
“Bez obzira na probleme koje naša domovina ima kroz pokušaje da se atakuje na njen teritorijalni integritet, suverenitet, na kapacitet institucija, naša poruka je potpuno jasna: ova zemlja postojat će do sudnjeg dana i nikada joj niko neće moći nauditi…”
(ANGELINA ŠIMIĆ/OSLOBODJENJE)
