Promjena vlasti u Srbiji mogla bi, prema ocjenama dvojice sagovornika, imati posljedice i po političku scenu Republike Srpske, naročito ako nova vlast pokrene istrage o porijeklu imovine funkcionera i njihovim poslovnim vezama. Riječ je o njihovim procjenama i tvrdnjama, a ne o utvrđenim činjenicama. U ovom trenutku nema javno objavljenih dokaza niti pokrenutih postupaka.
Šta kaže Igor Crnadak
Predsjednik PDP-a Republike Srpske Igor Crnadak smatra da bi bilo pogrešno očekivati da se nova vlast u Srbiji odmah i prioritetno posveti Republici Srpskoj, s obzirom na brojne probleme koje mora rješavati unutar vlastite države. Ipak je uvjeren da bi istrage koje zahvate poslovne i političke veze mogle razotkriti imovinu pojedinaca iz RS-a čiji se životni standard teško može objasniti zvaničnim primanjima. Prema njegovim riječima:
“Postoji šansa da se otkriju nekretnine višemilionske vrijednosti u Beogradu na vodi, uključujući imovinu pojedinih direktora šumskih gazdinstava i drugih funkcionera koji u javnosti ne privlače naročitu pažnju. Riječ je o bogatstvu koje bi moglo izazvati ozbiljno iznenađenje među građanima, naročito kada se uporedi s platama koje ti ljudi ostvaruju obavljajući javne funkcije”, kazao je Crnadak.
Crnadak nikoga imenom ne optužuje, a njegova izjava ima karakter političke procjene o tome šta bi istrage mogle pokazati.
Tvrdnje beogradskog advokata Čedomira Stojkovića
Beogradski advokat Čedomir Stojković iznio je niz ozbiljnih sumnji na račun bivše vlasti u Srbiji. Tvrdi da bi političke promjene mogle otvoriti prostor za istrage o finansijskim tokovima koji, prema njegovim riječima, povezuju ljude iz okruženja Aleksandra Vučića s političarima iz Republike Srpske, uključujući Milorada Dodika. Prema njegovim tvrdnjama, Dodik nije jedini političar čija bi se imovina u Srbiji mogla naći pod lupom.
O načinu na koji je ta imovina mogla nastati, Stojković kaže:
“Pojedini političari iz Republike Srpske bili su povezani sa finansijskim krugovima Srpske napredne stranke. Kupovinom nekretnina u Beogradu na vodi mogli bi biti dio šireg sistema političkog nagrađivanja. Kako ti, majstore, kao javni funkcioner s nekom malom platom iz Republike Srpske kupuješ vilu na Dedinju od milion evra koja sada vrijedi znatno više”, upitao je Stojković.
Stojković nije predočio dokaze za ove tvrdnje, a oni koji se u raspravi spominju nisu se, koliko je poznato, oglasili. Dodik je u prošlosti slične optužbe odbacivao.
Zašto advokat čeka s prijavama
Stojković je najavio da ne želi podnositi krivične prijave dok ne dođe do promjena u tužilaštvu i policiji. Kaže da dokumentaciju želi dostaviti institucijama u koje će imati povjerenje. Time je u suštini poručio da trenutno ne vjeruje pravosudnim organima u Srbiji, što je njegova lična procjena.
Upozorio je i da bi Dodik mogao pokušati da uspostavi uticaj na novu vlast, između ostalog korištenjem finansijskih sredstava. Podsjetio je da je Dodik izbornu noć proveo u štabu SNS-a, a da je nakon pobjede Studentske liste čestitao njenim predstavnicima. Poručio je da je najvažnije spriječiti povezivanje buduće vlasti s političarima koje dovodi u vezu s korupcijom, a Dodika je pritom izričito nazvao “virusom”.
Kako se uopšte provjerava porijeklo imovine
Ovakve rasprave često se vode bez jasnog pojašnjenja kako funkcioniše provjera porijekla imovine. Opšte rečeno, istražni organi mogu analizirati imovinske kartone funkcionera, uporediti prijavljene prihode s vrijednošću stečene imovine i tražiti podatke od drugih država putem međunarodne pravne pomoći. Pitanje nezakonitog bogaćenja ili pranja novca zahtijeva dokazivanje, a ne samo sumnje, i obično traje dugo. Kada je u pitanju imovina u inostranstvu, potrebna je i saradnja nadležnih organa dviju država, što je dodatni razlog zbog kojeg se ishod ne može predviđati.
Šta ostaje otvoreno
Za sada su javnosti dostupne samo političke procjene i tvrdnje dvojice sagovornika. Nije poznato da su nadležni organi u Srbiji ili Bosni i Hercegovini najavili istrage koje bi obuhvatile spomenute osobe, niti da je podnesena ijedna krivična prijava. Hoće li nova vlast u Srbiji uopšte otvoriti ovakva pitanja i na koji način, ovisit će od njenih prioriteta, kao i od funkcionisanja pravosuđa.
Do tada se ovakve izjave trebaju čitati kao dio političke rasprave koju vode oni koji očekuju promjene, a ne kao potvrda da se bilo šta od navedenog zaista dogodilo.
