Novinar Ivica Puljić ocijenio je da bi moguće istrage o lobističkim aktivnostima Milorada Dodika i o američkoj politici prema Bosni i Hercegovini mogle biti među temama novog saziva Kongresa SAD-a. Govorio je i o odlasku Susie Wiles s mjesta šefice osoblja Bijele kuće i o tome šta to znači za politički odnos snaga u Washingtonu. Sve navedeno su njegove procjene, a ne potvrđene odluke.
Kakva je Dodikova posjeta, prema Puljiću
Komentarišući Dodikovo prisustvo na konferenciji CPAC, Puljić je rekao da posjeta protiče očekivano, uz fotografije s ljudima bliskim Trumpu i poruke namijenjene domaćoj javnosti. Prema njegovim riječima, na konferenciji se nalazi i nekoliko Dodikovih lobista, za čije se angažovanje, kako tvrdi, izdvajaju velike sume novca. Naglasio je i da se učešće na takvim skupovima plaća, čime je povezao Dodikovo prisustvo s njegovim lobističkim aktivnostima. Ove tvrdnje nisu potvrđene u izvoru dokumentima, a Dodik slične optužbe ranije odbacuje.
Moguće istrage o Balkanu
Puljić smatra da bi novi saziv Kongresa mogao ponovo otvoriti pitanja američke politike prema Zapadnom Balkanu, uključujući odnos prema Dodiku. Rekao je:
“U Kongresu možemo očekivati istrage o Balkanu. Istraga o Dodikovim lobiranjima i njegovoj povezanosti s Putinom. Mogle bi se voditi istrage o politici prema BiH i Kosovu”, kazao je Puljić.
Povezanost s Putinom je Puljićeva tvrdnja i ocjena, a ne utvrđena činjenica.
Pokušaji uvođenja sankcija
Prema Puljićevim riječima, republikanski i demokratski zakonodavci su tokom ove godine već tri puta pokušali uvjeriti State Department da ponovo uvede sankcije Dodiku, ali izvršna vlast nije postupila prema njihovim zahtjevima. O rezoluciji koja je predložena rekao je:
“Predložena je rezolucija o tome, ali se ništa nije pomaklo s mjesta”, rekao je.
Prema njegovoj procjeni, moguće je da novi saziv Kongresa usvoji rezoluciju o tom pitanju. Opšte je poznato da rezolucije Kongresa u pravilu imaju političku, a ne obavezujuću težinu, pa one same po sebi ne znače uvođenje sankcija. Dodao je da će biti zanimljivo pratiti odnos administracije i Kongresa prema novoj vlasti u Srbiji, podsjećajući na ranije kritike Kongresa upućene Aleksandru Vučiću.
BiH ostaje bez saveznika u Kongresu
Puljić je upozorio da Bosna i Hercegovina ostaje bez važnih saveznika u oba doma Kongresa. Naveo je odlazak u penziju senatorice Jeanne Shaheen, senatora Dicka Durbina i kongresmena Stenyja Hoyera, koji su dugo bili među poznatim zagovornicima podrške BiH. Njihov odlazak, kako ocjenjuje, mogao bi značiti manje glasova u korist Sarajeva u američkom parlamentu.
Prioriteti novog Kongresa
Govoreći o unutrašnjoj politici, Puljić je ocijenio da će među ključnim zadacima novog saziva biti pokušaj ublažavanja posljedica politike Trumpove administracije, posebno kada je riječ o cijenama goriva i osnovnih životnih potrepština. Smatra da će ostvarivanje tih ciljeva biti izuzetno teško zbog odnosa izvršne vlasti prema Kongresu. Govorio je i o mogućnosti istraga protiv pojedinih ministara, uključujući eventualno pokretanje postupka opoziva Petea Hegsetha, te o američkoj politici prema Iranu i Ukrajini.
Odlazak Susie Wiles
Odlazak Susie Wiles s pozicije šefice osoblja Bijele kuće, prema Puljićevoj ocjeni, nije bio neočekivan. Kao neposredan povod naveo je težak izborni poraz republikanaca, dok je lobističke aktivnosti spomenuo kao mogući dodatni faktor:
“Lobiranje je moglo biti jedna od kapi koja je prelila čašu”, rekao je Puljić.
Podsjetio je da je Wiles u Trumpov politički krug uvela Chrisa LaCivitu i Jamesa Blaira, koji su, prema njegovim riječima, boravili u Banjoj Luci tokom izbora u Bosni i Hercegovini. Smatra da bi Wiles mogla ostati bliska Trumpu i dobiti važnu ulogu u pripremama za predsjedničke izbore 2028. godine.
Ko dolazi na njeno mjesto
Na njeno mjesto, prema Puljićevim navodima, dolazi Stephen Miller, kojeg opisuje kao radikalnog predstavnika krajnje desnice. Ocijenio je da bi Miller mogao dodatno zaoštriti politiku prema migrantima i insistirati na širem angažmanu Nacionalne garde. O političkim posljedicama rekao je:
“Millerovo imenovanje postavlja temelje za dvogodišnji stranački sukob s novim Kongresom pod vodstvom demokrata”, rekao je Puljić.
Ovo je njegova politička ocjena, a ne pokazatelj već donesenih odluka.
Kako čitati ove prognoze
Puljićeve izjave su analiza novinara koji prati američku politiku, a ne zvanična najava Kongresa. Hoće li se istrage, rezolucije i sukobi s administracijom zaista dogoditi, zavisit će od odluka novog rukovodstva Kongresa i od političkog razvoja događaja. Do tada su to prognoze, a ne činjenice.
Šta slijedi
Novi saziv Kongresa preuzima dužnost u januaru. Tada će se vidjeti da li će Balkan i Dodik uopšte biti prioritet među mnoštvom drugih tema, i da li će odlazak dugogodišnjih saveznika BiH promijeniti pozicije u američkom parlamentu.
