Mural Ratku Mladiću u Bijeljini ponovo oštećen: šta se zna
Mural posvećen Ratku Mladiću na jednoj fasadi u centru Bijeljine ponovo je oštećen. Riječ je o osobi koja je pravosnažno osuđena za genocid i zločine protiv čovječnosti. Tokom jučerašnjeg dana na muralu su se pojavile nove intervencije, a prizor je brzo privukao pažnju lokalne javnosti.
Šta se dogodilo
Fotografije oštećenog murala objavljene su na društvenim mrežama, a odatle su se proširile i na druge medije. Prema navodima, mural je prilično uništen i oskrnavljen. Lik koji je bio oslikan je precrtan, a pored njega se sada nalazi i oslikan znak srpa i čekića, simbol koji se vezuje uz komunizam.
Nije poznato ko stoji iza intervencije, niti je li o tome obaviještena policija ili nadležne institucije. Nije poznato ni hoće li mural ponovo biti obnovljen. Zbog toga se o motivima onih koji su ga precrtali ne može govoriti sa sigurnošću, a svako tumačenje poruke na zidu ostaje samo tumačenje.
Murali koji su nastali nakon Mladićeve smrti
Slični murali nisu rijetkost u Republici Srpskoj, a viđaju se i u susjednoj Srbiji. Prema izvještajima, njihov broj znatno je porastao nakon Mladićeve smrti. Prema podacima iz izvora, preminuo je 27. augusta ove godine u ćeliji zatvora u Haagu, gdje je izdržavao doživotnu kaznu.
Bijeljinski mural nastao je u septembru, ubrzo nakon te vijesti. Njegova kratka historija već je burna: do sada je jednom bio uništen, a zatim popravljen. Ovo je, dakle, drugi put da se na ovaj zid reaguje na takav način.
Ovakvi prizori u javnom prostoru ostaju jedna od najosjetljivijih tema u regiji. Za preživjele i porodice žrtava veličanje osobe koja je pravosnažno osuđena za genocid predstavlja posebno bolnu poruku, dok se oko takvih murala lako otvara prostor za nove sukobe i reakcije.
Šta ovakvi slučajevi znače za građane
Događaji poput ovog podsjećaju da je javni prostor zajednički i da njegovo uređenje, ali i uništavanje, izaziva snažne emocije. Građanima koji svjedoče sličnim situacijama preporučljivo je da ih prijave nadležnim institucijama, umjesto da samostalno povlače poteze koji bi mogli dodatno zaoštriti prilike. Oštećenje tuđe imovine, bez obzira na motiv, može biti predmet postupka nadležnih organa.
Preporučuje se i oprez pri dijeljenju sadržaja na društvenim mrežama. Fotografije i snimci često kruže bez pouzdanih informacija o tome ko je i zašto nešto učinio, pa je dobro sačekati provjerene podatke prije donošenja zaključaka.
Presuda protiv Mladića
Međunarodni sud u Haagu osudio je Ratka Mladića 8. juna 2021. godine na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti počinjenih u periodu od 1992. do 1995. godine. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, gdje je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, te za teror i napade na civile u Sarajevu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Osuđen je i za progon, istrebljivanje, kršenje zakona i običaja ratovanja, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje, napad na civile i uzimanje talaca.
Opsada Sarajeva u brojkama
Mladić je bio glavni komandant Vojske Republike Srpske, čije su snage Sarajevo držale pod opsadom 1.460 dana. Na grad su ispaljene stotine hiljada granata, a poginulo je više od 11.500 ljudi. Među žrtvama opsade je i 1.601 dijete. Ove brojke i danas su važan dio sjećanja na rat u Bosni i Hercegovini.
Godine bijega i višegodišnji proces
Optužnicu protiv Mladića Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji podigao je 24. jula 1995. godine. Nakon gotovo 16 godina skrivanja, uz pomoć vlasti i sigurnosnih službi Srbije, pred sudom se prvi put pojavio u julu 2011. godine.
Tokom četverogodišnjeg procesa saslušano je 592 svjedoka i predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.
