Bošnjački koordinacioni odbor Sjeverne Amerike (BKOSA) najavio je da će od američkih institucija zatražiti razmatranje viznih ograničenja za Milorada Dodika, zbog njegovog političkog djelovanja i, kako navode, destabilizirajuće politike. Istovremeno traže potpunu transparentnost u vezi s novcem koji su vlasti Republike Srpske izdvojile za lobiranje u Sjedinjenim Državama. Riječ je o zahtjevu civilnih organizacija, a ne o odluci američkih institucija.
Ko stoji iza zahtjeva
Bošnjački koordinacioni odbor Sjeverne Amerike čine BECCNA Revival, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija (BANA), Ja BiH, Bošnjaci.Net i Asocijacija Bošnjaka New Hampshirea. Radi se, dakle, o udruženjima bošnjačke dijaspore u SAD-u, koja svoj stav iznose kao zagovaračku inicijativu.
Šta traže
Prema saopćenju, organizacije će se obratiti State Departmentu, Predstavničkom domu i Senatu Kongresa SAD-a, kao i ambasadama Sjedinjenih Država i Velike Britanije u BiH. Od američkih institucija tražit će da:
• razmotre Dodikovo političko djelovanje,
• osiguraju transparentnost finansiranja lobiranja,
• razmotre mogućnost uvođenja viznih ograničenja, u skladu s američkim zakonima.
Od nadležnih institucija traže i objavljivanje kompletnih ugovora i podataka o isplatama, kao i odgovore na pitanje kakve je konkretne rezultate donio novac izdvojen za lobiranje. Posebno su pozvali Tužilaštvo BiH da pokrene postupke protiv odgovornih. Da li će neka od tih institucija reagovati, nije poznato.
Šta kažu o troškovima lobiranja
Organizacije navode da je, prema njihovoj procjeni, za lobiranje tokom posljednje dvije decenije potrošeno oko 56,7 miliona dolara, odnosno gotovo 100 miliona KM. Kažu da se ta procjena zasniva na pisanju nezavisnih medija i njihovom istraživanju ugovora o lobiranju. Ta brojka se podudara s podacima koje su ranije objavili mediji, ali je riječ o procjeni, pa treba provjeriti izvorne prijave u javnoj bazi američkog Ministarstva pravde (FARA). U saopćenju postavljaju pitanje:
“Šta su građani entiteta Republike Srpske i države Bosne i Hercegovine dobili za gotovo 100 miliona maraka? Bolje puteve i bolnice? Veće plate i penzije? Radna mjesta za mlade?”
Odgovor vlasti Republike Srpske na ovo pitanje nije naveden u izvoru.
Osvrt na posjetu Floridi
Organizacije su se osvrnule i na Dodikovo nedavno prisustvo skupu na Floridi. Tvrde da je za ulazak na privatni politički događaj platio, te da takvo prisustvo ne predstavlja dokaz zvanične podrške američke administracije. U saopćenju mu zamjeraju i, kako tvrde, širenje poruka koje smatraju islamofobnim, nakon skupa. Ovo su stavovi organizacija, a Dodik se na saopćenje, prema dostupnim informacijama, nije oglasio.
Poruka saopćenja
Saopćenje se završava porukom:
“Bosna i Hercegovina pripada svim njenim građanima, a ne političarima koji svoju budućnost grade na račun budućnosti naše djece.”
Šta su vizna ograničenja
Opšte je poznato da je vizno ograničenje instrument kojim vlast jedne države može zabraniti ulazak određenim osobama, a odluku donose nadležni organi te države prema svojim propisima i procjenama. Civilne organizacije mogu podnijeti inicijativu i dostaviti dokumentaciju, ali nemaju moć odlučivanja. Prethodna situacija u kojoj su sankcije protiv Dodika ukinute, o kojoj su pisali i drugi tekstovi, pokazuje da se američka politika prema BiH može mijenjati.
