Naslovnica Novosti IZ BIJELE KUĆE STIGLO OZBILJNO UPOZORENJE: Trump tvrdi da Iran sprema opasno...

IZ BIJELE KUĆE STIGLO OZBILJNO UPOZORENJE: Trump tvrdi da Iran sprema opasno oružje, spominje se i…

53

Američki predsjednik Donald Trump optužio je Iran da razmatra razvoj hemijskog i biološkog oružja, tvrdeći da su američki i izraelski napadi ozbiljno oslabili iranski nuklearni program. Njegove izjave dolaze nakon obavještajnih upozorenja o mogućem iranskom napadu prljavom bombom ili hemijskim oružjem na visoke zvaničnike Trumpove administracije u Washingtonu.

Trump je u razgovoru za Fox News, tokom boravka u kineskom Shenzhenu, izjavio da postoje naznake da Iran istražuje mogućnosti razvoja hemijskog i biološkog oružja.

„Postoje naznake da Iran razmatra upotrebu plinova i biološkog oružja jer smo ih zaustavili kada je riječ o nuklearnom programu“, izjavio je američki predsjednik.

Prema njegovim riječima, Teheran sada traži druge mogućnosti nakon što su američki i izraelski vojni napadi pogodili iranska nuklearna postrojenja.

„Nuklearno oružje mnogo je teže razviti, a oni sada razmatraju plinove i biološko oružje. To nisu lijepe stvari“, dodao je Trump.

Međutim, nije objasnio na osnovu kojih informacija zaključuje da Iran razvija takvo oružje niti je predstavio dokaze o postojanju konkretnog programa.

Trump zaprijetio, ali i umanjio opasnost od napada

Kako ističe Bloomberg, američki predsjednik je u istom razgovoru iznio ozbiljne optužbe protiv Irana, ali je istovremeno pokušao umanjiti zabrinutost zbog mogućeg napada na Washington.

Na pitanje trebaju li stanovnici američke prijestolnice strahovati od iranskog napada, odgovorio je: „Ne mislim.“

Ipak, jasno je poručio da bi američka odmazda bila izuzetno oštra ukoliko bi Teheran izveo napad.

„Ako se to dogodi, uništit ćemo ih“, zaprijetio je Trump.

Trump je također nagovijestio da neće žuriti s odlukom o novim velikim vojnim operacijama protiv Irana.

„Vidjet ćemo šta će se dogoditi nakon 1. januara“, rekao je, ne iznoseći pojedinosti o mogućim budućim potezima.

Obavještajne službe upozorile na moguću zavjeru u Washingtonu
Trumpove izjave uslijedile su nakon što je CNN u utorak, pozivajući se na sedam neimenovanih američkih zvaničnika, objavio da američke obavještajne službe raspolažu informacijama o mogućim iranskim planovima za napad na visoke zvaničnike Trumpove administracije.

Prema tim informacijama, jedan od scenarija uključuje upotrebu hemijskog oružja ili takozvane prljave bombe na području Washingtona. Izvori CNN-a naveli su da je riječ o mogućem planiranju napada, a ne o potvrđenoj odluci Teherana da ga provede. Američke službe, prema istim informacijama, nisu utvrdile da je napad neposredan.

Jedan od izvora tvrdio je da su američke obavještajne službe presrele komunikaciju koja bi mogla upućivati na to da je materijal za izradu eksplozivne naprave već skriven na teritoriji SAD-a. Bijela kuća ranije je saopćila da prati moguće sigurnosne prijetnje, ali da trenutno nema vjerodostojnih informacija o neposrednoj opasnosti za američku teritoriju.

Iran je odbacio navode o pripremi napada, nazivajući ih izmišljenim optužbama.

Rubio i Mullin: Nema neposredne prijetnje

Američki državni sekretar Marco Rubio također je pokušao smiriti zabrinutost javnosti. U srijedu je poručio da američke vlasti nemaju informacije koje bi upućivale na neposredan napad.

Sličnu procjenu iznio je i ministar domovinske sigurnosti Markwayne Mullin, potvrdivši da nema pokazatelja skorog napada na Washington ili neki drugi dio Sjedinjenih Američkih Država.

Trumpove izjave ipak su ponovo otvorile raspravu o iranskim vojnim sposobnostima, ali i o tome koliko su dostupne obavještajne procjene pouzdane.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je i najnovije američke optužbe o hemijskom i biološkom oružju. Prema Reutersu, Teheran tvrdi da se takvim navodima nastoji izazvati strah i stvoriti opravdanje za nove vojne operacije protiv Irana.

Šta je zapravo prljava bomba?

Prljava bomba nije isto što i nuklearna bomba. Riječ je o napravi koja kombinuje konvencionalni eksploziv s radioaktivnim materijalom. Eksplozija raspršuje radioaktivne čestice po okolnom prostoru, ali ne izaziva nuklearnu lančanu reakciju.

Za razliku od nuklearnog oružja, prljava bomba ne zahtijeva tehnologiju potrebnu za nuklearnu eksploziju. Radioaktivni materijali koji bi se mogli zloupotrijebiti postoje i u civilnoj upotrebi, naprimjer u medicini i industriji.

Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice takvog napada zavisile od vrste i količine materijala, snage eksplozije te vremenskih uslova. Osim mogućih povreda i radiološke kontaminacije, veliki problem predstavljali bi panika među stanovništvom, evakuacija i dugotrajno čišćenje pogođenog područja. Zbog toga se takve naprave ponekad opisuju kao oružje koje izaziva masovne poremećaje, a ne kao nuklearno oružje za masovno uništenje.

Ima li Iran hemijsko ili biološko oružje?

Iran je potpisnik dviju važnih međunarodnih konvencija koje zabranjuju razvoj, proizvodnju i upotrebu hemijskog i biološkog oružja. Konvenciju o biološkom oružju ratificirao je prije Islamske revolucije 1979. godine, dok je Konvenciju o hemijskom oružju ratificirao 1997. godine.

Uprkos tome, zapadne obavještajne službe decenijama izražavaju sumnje u iranske sposobnosti razvoja nekonvencionalnog oružja. Prema analizi britanskog instituta Royal United Services Institute (RUSI), iransko interesovanje za biološko oružje moglo se pojačati nakon rata s Irakom, koji je završen 1988. godine.

Iračke snage tokom tog sukoba koristile su hemijsko oružje protiv iranskih vojnika, što je snažno utjecalo na sigurnosne procjene Teherana. RUSI navodi da postoje sumnje kako su se određena istraživanja bioloških agenasa provodila u okviru civilnih naučnih aktivnosti.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da postojanje naučne infrastrukture nije dokaz razvoja zabranjenog oružja.

„To područje izuzetno je nejasno“

Hamish de Bretton-Gordon, analitičar i bivši oficir britanske vojske, smatra da ne bi bilo iznenađujuće ukoliko bi Iran, nakon američkih napada na nuklearna postrojenja, nastojao razviti alternativne vojne sposobnosti.

„Moguće je i da razmatraju biološko oružje“, izjavio je za Al Jazeeru. Upozorio je da bi nova tehnološka dostignuća, uključujući umjetnu inteligenciju, mogla dodatno otežati otkrivanje i nadzor nad takvim programima.

Ipak, drugi stručnjaci pozivaju na znatno veći oprez pri tumačenju američkih optužbi. Dan Kaszeta, saradnik instituta RUSI specijaliziran za odbranu od hemijskih, bioloških i radioloških prijetnji, upozorio je da su informacije o iranskim programima veoma nejasne. Prema njegovim riječima, država koja raspolaže razvijenom industrijom i naučnim laboratorijama u teoriji može proizvesti opasne hemijske i biološke supstance. To, međutim, ne dokazuje da takva država posjeduje organizirani vojni program.

„O tome je li Iran imao program hemijskog ili biološkog oružja raspravlja se decenijama, još od iransko-iračkog rata. Postoje argumenti na obje strane, ali nema čvrstog zaključka“, rekao je Kaszeta.

Jacek Siewiera, stručnjak za sigurnost i saradnik Atlantic Councila, također naglašava da treba razlikovati naučna istraživanja od sposobnosti izvođenja konkretnog napada.

„Istraživački program sam po sebi ne dokazuje sposobnost izvođenja određene operacije u inostranstvu“, upozorio je. Za ozbiljnu procjenu rizika, dodao je, potrebne su potvrđene informacije o tehničkim sposobnostima, operativnom dometu i namjerama.

Sjećanje na Irak i tvrdnje o oružju za masovno uništenje

Nove optužbe protiv Irana ponovo su otvorile i pitanje pouzdanosti američkih obavještajnih tvrdnji o oružju za masovno uništenje na Bliskom istoku. Sjedinjene Američke Države pokrenule su invaziju na Irak 2003. godine, između ostalog tvrdeći da režim Sadama Huseina posjeduje hemijsko i biološko oružje te razvija nuklearne sposobnosti.

Nakon invazije nisu pronađene zalihe zabranjenog oružja koje su predstavljane kao jedna od glavnih prijetnji. Naknadne istrage utvrdile su ozbiljne propuste u američkim obavještajnim procjenama, a dio informacija na kojima su se temeljile tvrdnje pokazao se nepouzdanim.

Glen Rangwala, vanredni profesor politike i međunarodnih studija na Univerzitetu Cambridge, upozorio je za Al Jazeeru da američke administracije imaju dugu historiju iznošenja neutemeljenih optužbi protiv pojedinih bliskoistočnih država. Prema njegovoj ocjeni, takve tvrdnje mogu povećati međunarodni pritisak na protivničke države i otežati javno protivljenje mogućoj vojnoj intervenciji.

„Postoje opravdani razlozi za zabrinutost zbog širenja takvog oružja, ali ne samo na jednoj strani“, poručio je Rangwala.

Hoće li SAD ponovo napasti Iran?

Trumpove izjave dolaze u trenutku kada Washington razmatra daljnji tok sukoba s Iranom. Prema Reutersu, predsjednik je u četvrtak dao do znanja da ne namjerava žuriti s odlukom o novoj velikoj vojnoj operaciji te da će se situacija ponovo razmatrati nakon 1. januara 2027. godine. Takav pristup dolazi nakon višemjesečnog rata koji su SAD i Izrael započeli napadima na Iran u februaru.

Trump je tokom razgovora s novinarima ponovo branio odluku o vojnom djelovanju, tvrdeći da Iranu nije smjelo biti dopušteno da dođe do nuklearnog oružja. Istovremeno je priznao da je rat utjecao na raspoloženje američkih birača i rezultate Republikanske stranke na nedavnim izborima za Kongres.

Američki predsjednik komentirao je i izjave potpredsjednika JD-ja Vancea, koji je nakon izbornog poraza dio odgovornosti za rezultat republikanaca pripisao upravo ratu s Iranom.

„JD je bio u redu. Ono što je rekao bilo je tačno. Rekao je da je cijela ta situacija sigurno jedan od razloga zbog kojih izbori nisu prošli onako kako smo željeli“, izjavio je Trump.

Ipak, na pitanje bi li ponovo donio odluku o napadu na Iran, odgovorio je potvrdno, ponavljajući da Teheran ne smije razviti nuklearno oružje, prenosti tportal.