Home Novosti BiH Mizerna pomoć: Dječak koji je četnicima morao sapirati krvave noževe u nemilosti...

Mizerna pomoć: Dječak koji je četnicima morao sapirati krvave noževe u nemilosti vlasti

Da nije mojih komšija i prijatelja, koje imam po cijeloj Bosni i Hercegovini, vjerovatno bih bio gladan. Ali oni to stvaro ne dozvoljavaju. Pomažu mi. Hvala im na tome – često govori Adel Šabanović, 32-godišnji mladić, koji živi sam u Miševićima kod Hadžića, piše bh. novinska agencija Patria (NAP).

Šabanović je civilna žrtva rata, s teškim zdravstvenim posljedicama, a nedavno je surovost birokratije i bh. vlasti osjetio na vlastitoj koži dok je pokušavao dobiti jednokratnu pomoć.

Podsjećamo, Šabanović je srpsku agresije na BiH, koja je trajala od ’92. do ’95. godine proveo u opkoljenoj Srebrenici, u kojoj je svjedočio ubistvima i silovanju više hiljada Bošnjaka, među kojima je i njegov otac i djed. Kada je Šabanović, koji je tada imao 11 godina, izašao na slobodnu teritoriji, u grad Kladanj koji je bio prvi grad do Srebrenice kojeg su kontrolisale snage Armije RBiH, njegova svjedočenja šokirala su cijeli svijet.

Tokom genocida u Srebrenici četnici su zarobili Šabanovićevu porodicu, koju su zajedno sa desetinam drugih Srebreničana odveli u logore, a njega su, kao maloljetnog dječaka, izdvoili i naredili mu da pere krvave noževe nakon što bi razulareni srpski vojnici satima klali Bošnjake.

Međutim, brigu o njemu niko ne želi preuzeti iako je u lošem zdravstvenom stanju, a posljednji „šamar“ dobio je nakon rješenja da ima pravo na 60 KM jednokratne pomoći.

– Kada mi je stiglo rješenje iz Socijalne službe o jednokratnoj pomoći 60 KM nisam mogao vjerovati. Pa, toliko sam potrošio dok sam prikupio dvadeset papira, čak samo morao ići i u Istočno Sarajevo po uvjerenje o državljanstvu, da ne idem u Vlasenicu, a eto dobih svega 60 KM – kaže Šabanović.

Šabanović se teško zadržava na jednom mjesto, a pogled mu stalno luta. Priča da je najviše tužan zbog odnosa lokalnih vlasti prema njemu.

Volio bi da kao civilna žrtva rata dobije veća primanja od države, pa da ne mora čekati na pomoć od prijatelja. U BiH je, kaže on, situacija teška za svakoga pa se boji da im ne stvara opterećenje, piše Patria.

Od lokalne zajednice prima tek 103 KM pomoći, koje potroši na režije.

(Patria)