O potencijalu rusko-bosanskohercegovačkih odnosa u kontekstu međureligijske saradnje.
Islam u Rusiji je sastavni dio historije i kulture Rusije. Ruske vlasti redovno naglašavaju doprinos ove religije razvoju zemlje i njenom uspostavljanju kao velike sile. Islam je druga najveća religija u Ruskoj Federaciji nakon kršćanstva. Muslimani u Rusiji se razvijaju i žive slobodno, uživajući sva prava koja imaju svi ostali građani zemlje.
Trenutno u Rusiji živi preko 20 miliona muslimana od kojih većina – u Ingušetiji, Dagestanu, Čečeniji, Baškortostanu i Tatarstanu koji je poznat Bosni i Hercegovini (prošle godine je predsjednik Tatarstana Rustam Minnihanov boravio u radnoj posjeti Sarajevu).
OČUVANJE I RAZVOJ
U toku historijskog razvoja, koji naravno nije uvijek išao lako, razvile su se tradicije mirnog suživota predstavnika različitih religija, razumijevanje potrebe za jačanjem jedinstvene države.
Dugo vrijeme Rusija je bila pod vlašću Zlatne Horde. Međutim, dominantna pozicija islama kao zvanične religije vladara Zlatne Horde nije značila potpunu islamizaciju predstavnika drugih religija. Za vrijeme vladavine najmoćnijeg hana Horde, Uzbeka (1312-1342), i njegovih nasljednika, sljedbenici kršćanskih konfesija – pravoslavlja i katolicizma – imali su garantovano pravo ne samo da ispovijedaju već i da aktivno šire svoje vjersko učenje, uključujući među najbližim saradnicima hanova. Štaviše, svako vrijeđanje vjerskih osjećaja nemuslimana kažnjavalo se smrću, a kršćansko sveštenstvo je bilo oslobođeno svih vrsta danka.
Po završetku perioda progona na načelnoj etapi vladanja dinastije Romanovih prvi, duboko simboličan korak, koji ukazuje na početak nove ere za ruski islam, bila je izgradnja nove džamije u Kazanju. Godine 1784. vraćena su prava tatarskih plemića – murza i beka, a zatim su svi tatarski trgovci koji su trgovali sa Turkestanom, Perzijom i drugim zemljama Istoka dobili ovlasti potrebne za vođenje trgovačkih poslova. Imperatorskim dekretom od 22. septembra 1788. godine osnovana je Muhamedanska duhovna skupština u Orenburgu koja je po svojim funkcijama bila slična Sinodu (1878. godine pretvorena je u Duhovnu upravu za rad s osobama muslimanske vjeroispovijesti). U stvari, ovi koraci su značili priznavanje vjerskih prava muslimanskog sveštenstva Ruske imperije.
Mnoge generacije ruskih muslimana doprinijele su formiranju islamske civilizacije, njenom očuvanju i razvoju, širenju njenih dostignuća među susjednim narodima -Kazasima, Kirgizima i drugima. U velikoj mjeri zahvaljujući naporima ruskih muslimana, ovi narodi su iskusili civilizacijsku ulogu islama.
Argumentirajući zaključak o muslimanima Rusije kao sastavnom dijelu islamske civilizacije, neophodno je naglasiti da muslimani naše zemlje istovremeno ne prestaju biti sastavni dio ruske civilizacije. Živeći rame uz rame s Rusima i drugim narodima Rusije dugi niz stoljeća, komunicirajući s njima u različitim oblastima života, muslimanski narodi dali su značajan doprinos razvoju na ekonomskom i humanitarnom planu svoje domovine, formiranju njenog društvenog i kulturnog identiteta.
Glavna platforma za međunarodne kontakte među muslimanima je Organizacija islamske saradnje (OIS), kojoj se Rusija pridružila kao posmatrač. 2006. godine osnovana je Grupa strateške vizije “Rusija – Islamski svijet”, kojom predsjedava Rustam Minnihanov. Grupa uključuje 33 poznata državnika i javne ličnosti iz 27 muslimanskih država, uključujući aktuelne i bivše premijere, bivše ministre vanjskih poslova, niz vodećih teologa islamskog istoka iz Indonezije, Maroka, Saudijske Arabije, Irana, Kuvajta i mnoge drugi.
24-25. novembra 2021. godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Saudijske Arabije, u Džedi je održan VI sastanak Grupe strateške vizije “Rusija – Islamski svijet”. Ključna tema događaja bio je dijalog i perspektive za saradnju između Rusije i islamskog svijeta. U okviru plenarne sjednice predstavnici muslimanskog svijeta, duhovni lideri, naučnici, stručnjaci islamskih studija, državni zvaničnici Rusije i zemalja OIS-a razgovarali su o novim mogućnostima za saradnju Rusije sa muslimanskim zemljama, kao i o nizu aktuelnih pitanja međunarodne agende. Sastanku je prisustvovalo više od 200 delegata iz 18 zemalja islamskog svijeta, među kojima i direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice BiH Razim Čolić.
SARADNJA ZEMALJA
Čini se da je po broju i strukturi stanovništva situacija najsličnija BiH u Tatarstanu, republici u sastavu Rusije na srednjoj Volgi. Prema današnjim procjenama, od ukupno 3,7 miliona ljudi, 53,8% su muslimani. Pravoslavni kršćani čine oko 38%, ostali su druge vjere ili ateisti.
Suživot brojnih predstavnika različitih vjerskih konfesija i nacionalnosti nimalo ne odgovara jednostranoj slici Rusije koju šire zapadni mediji.
