Poslovni aranžmani beogradske Alta banke s institucijama Republike Srpske ponovo su u fokusu javnosti nakon što je Narodna banka Srbije toj banci oduzela dozvolu za rad i pokrenut je postupak stečaja. Posebnu pažnju izaziva kredit od 22 miliona eura koji je Vlada RS-a ranije dobila od te banke, kao i pitanja o mogućim finansijskim vezama s osobama bliskim SNSD-u. Treba naglasiti da je većina navoda o tim vezama nepotvrđena.
Kredit Vladi Republike Srpske
Prema dostupnim informacijama, Vlada RS-a se u februaru 2026. zadužila kod Alta banke za 22 miliona eura, odnosno oko 42,9 miliona KM. Taj novac je, kako se ranije izvještavalo, iskorišten za isplatu kompanije “Drvo-Export” iz Teslića, čiji je vlasnik Srđan Klječanin.
Isplata je uslijedila nakon što je Ustavni sud BiH osporio prodaju oko 56.000 kvadratnih metara državnog zemljišta na Jahorini. Klječanin je, prema ranijim izvještajima, potraživao naknadu od oko 41,3 miliona KM, uz dodatne troškove i kamate. Tako je javni novac, preko kredita jedne privatne banke, iskorišten za poravnanje spora koji je proizašao iz osporenog posla s državnom zemljom.
Šta s Tužilaštvom BiH
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, prema dostupnim informacijama, nije odgovorilo na pitanja o tome da li će ispitati poslovne i finansijske odnose Alta banke s predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj. Nije poznato da li je formiran predmet niti da li su preduzete bilo kakve istražne radnje. Do zaključenja izvora odgovor nije stigao.
Krivična prijava u Srbiji
Dodatnu pažnju izazvala je krivična prijava koju je podnio Srđan Milivojević, predsjednik jedne od opozicionih stranaka u Srbiji. On je iznio sumnje u vezi s planiranom konverzijom 50 miliona eura i mogućim transferom novca na račun Alta banke kod korespondentne banke u inostranstvu. U svojim izjavama spominjao je i Milorada Dodika, iznoseći političke optužbe o mogućim dogovorima i finansijskim interesima. Te tvrdnje nisu predstavljene kao utvrđene činjenice, a Dodik je slične optužbe u prošlosti odbacivao.
U javnosti su se pojavili i navodi da je novac iz Alta banke navodno prebacivan na offshore račune. Za takve tvrdnje nisu ponuđeni dokumenti niti zvanična potvrda, pa ih treba tretirati isključivo kao nepotvrđene navode iz opozicionih krugova u Srbiji.
Veze koje se spominju u slučaju Jahorina
U priči o Jahorini spominje se i srbijanski biznismen Zvonko Veselinović. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ranije je tvrdio da Veselinović stoji iza pojedinih poslova vezanih za Jahorinu i kupovinu rudnika u Prijedoru. Radi se o Vukanovićevoj tvrdnji, a ne o utvrđenoj činjenici, i važno je razlikovati takve navode od pravosnažno utvrđene odgovornosti.
Prekinuti kanali plaćanja prema Rusiji
O gašenju Alta banke govorio je i direktor Srbijagasa Dušan Bajatović. Izjavio je da su prestankom njenog rada prekinuti određeni kanali plaćanja, posebno oni vezani za ruske transakcije prema Srbiji. Prema njegovim riječima, upravo je to bio jedan od razloga njegovog putovanja u Moskvu, gdje je trebalo razgovarati o mogućnostima nastavka plaćanja.
Ova izjava pokazuje da se posljedice pada jedne banke ne zaustavljaju na njenim klijentima i vlasnicima, nego mogu zahvatiti i sistem međunarodnih plaćanja.
Šta znači stečaj banke
Kada nadzorni organ oduzme dozvolu za rad banci, pokreće se postupak stečaja ili likvidacije u kojem se utvrđuje imovina banke i redoslijed namirenja povjerilaca. U takvim slučajevima posebno se provjeravaju krediti i druge transakcije odobrene prije pada banke, uključujući one s javnim institucijama i povezanim licima. Takve provjere obično traju dugo, a ishod zavisi od dokumentacije i spremnosti nadležnih organa na saradnju. Zbog toga zasad ne postoje utvrđeni zaključci o tome je li bilo nepravilnosti.
