Izborni uspjeh demokrata u Sjedinjenim Državama mogao bi otvoriti novo poglavlje u odnosima Washingtona prema Miloradu Dodiku, čije se lobističke aktivnosti i politički kontakti ponovo nalaze u središtu pažnje. Novinar Ivica Puljić smatra da bi promjene u američkom Kongresu mogle dovesti do pojačanog nadzora nad administracijom Donalda Trumpa, novih istraga i zahtjeva za ponovno uvođenje sankcija. Sve navedeno su njegove procjene, a ne potvrđeni potezi američkih institucija.
Šta bi se moglo promijeniti u Washingtonu
Prema Puljićevoj ocjeni, kongresni izbori otvaraju mogućnost snažnijeg djelovanja demokrata, posebno u kontroli odluka izvršne vlasti i preispitivanju spornih političkih aranžmana. Jedno od pitanja koje bi moglo ponovo doći u fokus jeste opravdanost ranijeg ukidanja američkih sankcija Dodiku, kao i poslovi lobističkih kompanija koje su zastupale interese vlasti Republike Srpske.
Posebnu pažnju privlače, kako navodi, kontakti Dodikovih saradnika s osobama iz okruženja američkog predsjednika. Promjene u Kongresu mogle bi omogućiti detaljnije ispitivanje tih odnosa, uključujući finansijske aranžmane. Ipak, ponovno uvođenje sankcija zasad je samo mogućnost o kojoj se govori u političkim analizama: nema potvrde da je američka administracija donijela novu odluku o sankcionisanju Dodika ili njegovih saradnika.
Zašto su birači kaznili republikance
Puljić je ocijenio da su demokrate ostvarile izuzetno značajan rezultat koji bi mogao promijeniti odnos snaga između Kongresa i Bijele kuće. Kao ključne razloge nezadovoljstva birača izdvojio je korupciju, rast troškova života i rat protiv Irana. Prema podacima koje je iznio, korupciju je kao razlog svog izbora navelo 54 posto birača, visoke cijene 49 posto, a rat protiv Irana 36 posto. Povezao je ratne troškove i poskupljenja goriva sa širim rastom cijena.
O izgledima republikanaca rekao je:
“Ono što je pogubno po republikance je to da vjerovatno neće moći vratiti kontrolu nad Senatom. Najmanje, pazite ovdje, 2032. godine zbog nepovoljnog rasporeda”, kazao je Puljić.
To je njegova procjena budućih izbora, a ne unaprijed utvrđen ishod.
Kongresni nadzor u praksi
Prema Puljićevim riječima, demokratska većina mogla bi intenzivnije koristiti kongresne mehanizme nadzora: pokretanje istraga, saslušanja i zahtijevanje dokumentacije o pojedinim odlukama administracije. Posebno važnu ulogu imaju odbori za vanjsku politiku, odbranu i budžet, čije djelovanje može otvoriti pitanja o međunarodnim odnosima SAD-a i o kontaktima političkih savjetnika sa stranim vlastima.
Takvo ispitivanje, naglašava se, ne znači da su nepravilnosti već utvrđene. Za eventualne pravne posljedice potrebni su konkretni dokazi i postupanje nadležnih američkih institucija.
Veze s Bijelom kućom i novac za lobiranje
Puljić je u analizi spomenuo osobe iz Trumpovog političkog okruženja koje se povezuju s vlastima Republike Srpske, među njima šeficu kabineta Susie Wiles i političkog operativca Jamesa Blaira. Ukazao je i na zahtjeve za njihove ostavke koji su se pojavili nakon izbornog neuspjeha republikanaca. Prisustvo sastancima i angažovanje lobista, međutim, samo po sebi ne znači podršku američke države političkim ciljevima Republike Srpske.
Pitanje finansiranja lobiranja moglo bi biti posebno značajno. Puljić je ukazao na mogućnost da američke institucije detaljnije razmotre novac izdvojen za angažovanje lobističkih kompanija, njihove ugovore i rezultate. Angažovanje lobista u SAD-u samo po sebi nije nezakonito, a američki propisi, uključujući Zakon o registraciji stranih agenata, predviđaju obaveze prijavljivanja aktivnosti i finansijskih odnosa sa stranim nalogodavcima. Eventualna istraga morala bi utvrditi jesu li aktivnosti provedene u skladu sa zakonom, a političke kontroverze same po sebi nisu dokaz kršenja propisa.
Dodik na Floridi
Osvrćući se na Dodikov boravak na Floridi, Puljić je rekao da predsjednik SNSD-a, prema njegovim informacijama, nije bio među govornicima. Tvrdi i da se aktivnosti pojedinih lobista povezanih s Dodikom finansiraju sredstvima građana BiH, što je njegova tvrdnja. O samoj konferenciji kazao je:
“Doduše, neće imati razloga za slavu, jer će večerati i sastati se s gubitnicima koji su sad u pravoj panici”, kazao je Puljić.
To je politička ocjena, a stvarni značaj Dodikovih susreta mogao bi se procjenjivati tek kada postanu poznati sagovornici i sadržaj razgovora.
Mogući povratak sankcija
Najvažnije pitanje za Dodika ostaje mogućnost ponovnog uvođenja američkih sankcija. Puljić smatra da bi promjene odnosa snaga u Washingtonu mogle ojačati zahtjeve za preispitivanje ranijih odluka. Ipak, Kongres i izvršna vlast imaju različite nadležnosti: kongresni nadzor može povećati politički pritisak, ali ne znači automatski povratak restriktivnih mjera. Za ponovno sankcionisanje potrebne su odluke nadležnih institucija i odgovarajući pravni osnov.
Politička slika
Puljić je rezultat izbora opisao kao ozbiljan udarac Trumpu i Republikanskoj stranci:
“Uglavnom, Trump će iduće dvije godine morati se nositi s demokratima koji će biti na prevlasti u Kongresu. Stvar je zapravo u tome što je ovo prevelika pobjeda da bi čak i Trump mogao reći da je bila izborna prevara”, kazao je Puljić.
Šta slijedi
Novi saziv Kongresa preuzima dužnost u januaru, kada će se vidjeti da li će prognoze o istragama i pritisku imati stvarne posljedice. Do tada se mogućnost vraćanja sankcija Dodiku ostaje otvoreno političko pitanje, a ne potvrđena odluka.
