Trodnevna radionica o zaštiti od bespilotnih letjelica, koja se uz podršku NATO-a održava u Sarajevu od 10. do 12. novembra, okupila je predstavnike NATO-a, Ministarstva sigurnosti BiH i tehničke stručnjake. Razmatraju kako bolje zaštititi kritičnu infrastrukturu, javne događaje i posjete visokih zvaničnika od prijetnji koje dolaze iz zraka. Jedan od ključnih rezultata trebao bi biti akcioni plan za Bosnu i Hercegovinu.
Zašto su dronovi postali sigurnosno pitanje
Bespilotne letjelice odavno nisu samo hobi ili tehnička novotarija. Sve češće se spominju i kao sigurnosni izazov s kojim se suočavaju institucije širom svijeta, jer mogu ugroziti zračni prostor iznad infrastrukture, javnih okupljanja i službenih posjeta. Zato se razvoju kapaciteta za otkrivanje i suprotstavljanje takvim sistemima posvećuje sve više pažnje.
Inicijativa koja je počela u januaru
Radionica nije nastala preko noći. Ona je nastavak aktivnosti pokrenutih nakon zahtjeva koji je Ministarstvo sigurnosti BiH uputilo tokom dijaloga o borbi protiv terorizma u sjedištu NATO-a u januaru 2026. godine. Ministarstvo je tada razvoj kapaciteta za suprotstavljanje bespilotnim letjelicama izdvojilo kao jedan od prioriteta u zaštiti kritične infrastrukture, javnih događaja i posjeta visokih zvaničnika.
Nakon toga je NATO štab u Sarajevu, zajedno s NATO timovima za izgradnju odbrambenih kapaciteta i borbu protiv terorizma, počeo pripremati posebnu aktivnost čiji je zadatak procjena postojećih kapaciteta i potreba. Aktivnost se provodi u okviru NATO-ove inicijative za izgradnju odbrambenih kapaciteta, a u njoj učestvuju i dvojica američkih stručnjaka iz partnerske kompanije koja pomaže u provođenju te inicijative.
Šta učesnici razmatraju
Program obuhvata prijetnje koje predstavljaju bespilotni zrakoplovni sistemi, kao i razgovor o dostupnim tehnologijama, alatima i pristupima za njihovo otkrivanje, suprotstavljanje i ublažavanje rizika. Radionicu su otvorili Gabriele Cascone, šef NATO-ove Sekcije za borbu protiv terorizma, Mona Köhler-Schindler, koordinatorica NATO inicijative za izgradnju odbrambenih kapaciteta u BiH, te Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH.
Šta su poručili organizatori
Cascone je događaj opisao kao primjer saradnje kakvu NATO želi imati s Bosnom i Hercegovinom:
“To je konkretan primjer načina na koji želimo da naša saradnja funkcioniše – prioritet koji je utvrdila Bosna i Hercegovina, koji je zajednički razmotren s NATO-om i na kojem se dalje radi kroz prilagođenu stručnu podršku i praktični angažman”, kazao je Cascone.
Köhler-Schindler je naglasila značaj praktične saradnje:
“Za NATO je praktična saradnja s partnerima od ključnog značaja. NATO inicijativa za izgradnju odbrambenih kapaciteta ključni je instrument Saveza za pružanje konkretne i praktične podrške partnerima u izgradnji kapaciteta, u oblastima u kojima se podudaraju strateški interesi NATO-a i partnera”, izjavila je.
Zamjenik ministra Bošnjak ocijenio je da je saradnja s NATO-om izuzetno važna za BiH, posebno zbog razmjene znanja, iskustava i najboljih međunarodnih praksi:
“Naš cilj je razvijati učinkovit, koordiniran i tehnološki osposobljen sigurnosni sistem koji će biti spreman odgovoriti na nove izazove i osigurati zaštitu građana, kritične infrastrukture i javne sigurnosti”, kazao je Bošnjak.
Oprema nije jedino pitanje
Cascone je upozorio da razvoj kapaciteta za suprotstavljanje bespilotnim letjelicama podrazumijeva mnogo više od same nabavke opreme. Za efikasan odgovor potrebni su obučeno osoblje, jasno utvrđena zakonska ovlaštenja, odgovarajuće procedure i bliska saradnja nadležnih institucija. Dodao je da radionica nema za cilj da unaprijed veže učesnike za nabavku određene tehnologije, već da se utvrde praktični prioriteti i omoguće informisane odluke o narednim koracima.
Akcioni plan kao ključni rezultat
Jedan od najvažnijih zadataka radionice je izrada akcionog plana za suprotstavljanje bespilotnim letjelicama, poznatog pod oznakom C-UAS Action Plan. U njegovoj izradi učestvovat će predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH i tehnički stručnjaci. Cilj je utvrditi prioritete i pripremiti preporuke za moguće nove projekte i daljnju podršku NATO-a, kao i prepoznati postojeće prednosti i nedostatke. Takve preporuke mogle bi poslužiti kao osnova za eventualnu dodatnu podršku Saveza, ali o tome još nije odlučeno.
Šta slijedi
Radionica traje do 12. novembra, nakon čega se očekuje objava rezultata, odnosno završnog dokumenta. Hoće li BiH i NATO pokrenuti konkretne projekte i kakva će biti podrška, zavisit će od sadržaja akcionog plana i odluka nadležnih institucija.
