U novom izvještaju američkog New Lines Institute for Strategy and Policy, objavljenom 10. novembra, autorica Amanda Thorpe predlaže Washingtonu znatno aktivniju politiku prema zapadnom Balkanu. Za Bosnu i Hercegovinu predlaže imenovanje posebnog američkog izaslanika za ustavne reforme i stvaranje uslova za članstvo u NATO-u do 2035. godine. Važno je naglasiti da je riječ o analitičkom prijedlogu, a ne o usvojenoj politici američke administracije niti o zvaničnom roku NATO-a.
Ko je autorica i o kakvom dokumentu je riječ
Dokument nosi naziv “A Practical Roadmap for Sustained U.S. Engagement in the Western Balkans”. Thorpe je, prema izvoru, dvije decenije radila na pitanjima nacionalne sigurnosti i vanjske politike u američkom Kongresu, a danas je saradnica jednog centra za Evropu pri američkom analitičkom institutu. Smatra da je stabilnost BiH neposredan sigurnosni interes Sjedinjenih Država.
Dayton: instrument za okončanje rata, ne konačno rješenje
Najdalekosežniji dio izvještaja posvećen je Bosni i Hercegovini. Autorica ocjenjuje da je Daytonski mirovni sporazum bio uspješan kao instrument prekida rata, ali da njegove institucionalne posljedice predstavljaju prepreku dugoročnoj stabilnosti i funkcionalnom upravljanju. Zato predlaže da SAD imenuju specijalnog izaslanika za ustavne reforme u BiH. Njegov zadatak bio bi okupljanje radne kontakt-grupe u kojoj bi, uz domaće političke aktere, učestvovali evropski i regionalni partneri, s ciljem razmatranja dugoročnih promjena ustavnog uređenja. Ističe da već postoje prijedlozi civilnog društva i stručnjaka koji bi mogli poslužiti kao osnova, te da reforme moraju omogućiti provođenje preostalih presuda Evropskog suda za ljudska prava i preporuka Venecijanske komisije, uz očuvanje jedinstva i multietničkog karaktera države.
NATO do 2035.
Drugi prijedlog odnosi se na sigurnosni položaj. Thorpe smatra da bi američka diplomatija trebala postaviti proširenje NATO-a na cijeli zapadni Balkan kao dugoročni strateški cilj. BiH, prema njenim riječima, već posjeduje dio tehničkih i administrativnih pretpostavki, a ključnom preprekom vidi političke podjele i mehanizme odlučivanja koji omogućavaju blokiranje sigurnosnih odluka. Predlaže promjene kojima bi pitanja odbrane i sigurnosti bila manje podložna političkom vetu, uključujući mogućnost da se pojedine odluke donose običnom većinom u Predsjedništvu ili Vijeću ministara. Navedena godina 2035. cilj je koji autorica predlaže, a ne obećanje bilo koje institucije.
Stav o etničkim podjelama
Autorica se izričito protivi idejama teritorijalnog razdvajanja stanovništva prema etničkoj pripadnosti. Upozorava da etničke enklave, dodatni nivoi upravljanja zasnovani na nacionalnoj pripadnosti i pokušaji prekrajanja granica ne otklanjaju regionalne sukobe, nego stvaraju nove izvore nestabilnosti, te u tom kontekstu spominje i prijedlog Zajednice srpskih općina na Kosovu. Smatra da međunarodne sporazume i sigurnosnu saradnju moraju predstavljati legitimne državne institucije. Ovo je njena ocjena, koja se razilazi s pristupom onih koji etničku autonomiju smatraju trajnim odgovorom.
Lobiranje i politički narativi
Prema izvoru, Thorpe navodi da su tokom 2025. godine, prema dostupnim istraživanjima, milioni dolara usmjeravani na lobiranje u Washingtonu radi uklanjanja pojedinih političara iz RS-a s američkih sankcijskih lista, te ocjenjuje da je uspjeh takvih aktivnosti ohrabrio zagovornike slabljenja državnog integriteta BiH. Posebno kritikuje poruke koje, prema njenoj analizi, šire lobisti angažovani iz Banje Luke, odbacujući tvrdnje da muslimanski akteri na zapadnom Balkanu podstiču nasilje protiv kršćana, koje ocjenjuje netačnim i opasnim. Izvor naglašava da dokument ne donosi novu finansijsku istragu lobiranja niti dokazuje odgovornost pojedinaca, nego se oslanja na ranije objavljene izvore.
Rusija, Kina i regionalna sigurnost
Izvještaj polazi od pretpostavke da američko povlačenje iz regiona ne bi stvorilo neutralan prostor, nego bi vakuum mogle koristiti Rusija i Kina. Pozivajući se na američku obavještajnu procjenu iz 2026, autorica podsjeća da Moskva podržava separatističke težnje u Republici Srpskoj i nastoji usporiti integraciju regiona u NATO i EU. Zato predlaže novu Balkansku sigurnosnu inicijativu, po uzoru na programe saradnje s baltičkim državama, koja bi obuhvatila vojnu saradnju, jačanje odbrambene industrije, kibernetičku sigurnost i otpornost na hibridne prijetnje.
Ekonomski dio prijedloga
Thorpe smatra da politika ne može počivati samo na vojnoj i diplomatskoj saradnji. Predlaže da američka razvojna finansijska institucija DFC otvori regionalni ured za zapadni Balkan, a kao postojeći primjer navodi garanciju kreditnog portfolija od 5,18 miliona dolara za jednu banku u BiH, namijenjenu proširenju kreditiranja malih i srednjih preduzeća. Upozorava da dugoročne investicije ne mogu uspjeti u okruženju u kojem se poslovi dobijaju političkim pogodovanjem, pa vladavinu prava smatra i ekonomskom pretpostavkom.
Kako čitati ovakav izvještaj
Izvještaji analitičkih centara oblikuju debatu, ali ne obavezuju vlasti. Treba razlikovati prijedloge autorice (izaslanik, NATO do 2035, promjena mehanizama odlučivanja) od odluka koje donose američka administracija, NATO i same domaće institucije. Domaći akteri će vjerovatno različito reagovati, pogotovo kada je riječ o smanjenju mogućnosti blokada i preispitivanju etničkog modela upravljanja.
