Vlada FBiH zadužila je federalne institucije da se uključe u postupak procjene utjecaja na okoliš, dok se pripremaju stručne analize i argumentacija za eventualni spor pred međunarodnim sudovima
Federalno ministarstvo okoliša i turizma dostavilo je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine informaciju o postupku procjene utjecaja na okoliš projekta izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, u općini Dvor u Hrvatskoj, te o aktivnostima koje institucije BiH trebaju poduzeti u vezi s ovim projektom.
Riječ je o planiranom centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, području koje se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske objavilo je 7. maja 2026. godine informaciju o zahtjevu Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško za provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš planiranog centra.
Kako je navedeno u dokumentu, zainteresirana javnost moći će učestvovati u javnoj raspravi o studiji utjecaja na okoliš, koju je u aprilu 2026. godine izradio EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša iz Zagreba.
Javna rasprava ne može trajati kraće od 30 dana, a tokom njenog održavanja bit će omogućen javni uvid u studiju i organizovano javno izlaganje o projektu. Informacije o vremenu i mjestu održavanja rasprave, načinu učešća javnosti, kao i nacrtu i konačnom rješenju, trebale bi biti objavljene na stranici nadležnog hrvatskog ministarstva.
Planirani centar nalazio bi se na području Čerkezovca, unutar nekadašnjeg vojno-skladišnog kompleksa na južnim obroncima Trgovske gore. Obuhvata više katastarskih parcela u katastarskoj općini Javornik, a ukupna površina planiranog zahvata iznosi 475.328 kvadratnih metara, odnosno 47,53 hektara.
BiH upozorava na nepotpunu dokumentaciju
Ministarstvo vanjskih poslova BiH u junu 2026. godine zaprimilo je obavijest hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije o planiranoj izgradnji centra na Čerkezovcu. Od Bosne i Hercegovine, kao potencijalno pogođene države, zatraženo je izjašnjenje o namjeri učešća u prekograničnom postupku procjene utjecaja na okoliš.
Hrvatska je obavijest dostavila pozivajući se na član 3. Konvencije o procjeni okolinskih utjecaja u prekograničnom kontekstu, poznate kao ESPOO konvencija.
Bosna i Hercegovina potvrdila je prijem obavijesti i izrazila namjeru da učestvuje u postupku. Međutim, u odgovoru je upozorila da je hrvatska notifikacija nepotpuna i neblagovremena te da su dostavljene informacije u određenim dijelovima nejasne i nedovoljne.
Posebno je problematiziran rok od 45 dana koji je predložen za dostavljanje komentara na studiju i provođenje javnih rasprava. Iz BiH smatraju da takav rok nije dovoljan za kvalitetno učešće u postupku, posebno jer domaće institucije nisu imale pristup istraživanjima provedenim na Čerkezovcu niti su učestvovale u izradi studije, čija priprema traje od 2021. godine.
Bosna i Hercegovina je istakla spremnost da Hrvatskoj dostavi značajnu količinu relevantnih podataka o mogućem prekograničnom utjecaju projekta.
U odgovoru je također navedeno da je Hrvatska BiH uključila u proces tek nakon što alternativne lokacije više nisu bile predmet razmatranja, odnosno u trenutku kada je Trgovska gora, tačnije Čerkezovac, već bila jedina razmatrana lokacija za odlaganje i skladištenje radioaktivnog otpada.
BiH je podsjetila i na ranije dopise od 16. februara 2024, 27. juna 2025, 9. septembra 2025. i 9. decembra 2025. godine, kojima je tražena određena dokumentacija u skladu s članovima 3. i 4. ESPOO konvencije.
Prema navodima iz odgovora, raniji zahtjevi BiH bili su ignorisani ili odbijeni, zbog čega je ponovo zatraženo dostavljanje traženih informacija i dokumentacije.
BiH osporava rezultate istraživanja
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske 24. septembra 2026. godine obavijestilo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o održavanju prve sjednice Savjetodavnog stručnog povjerenstva.
Sjednica je održana 30. septembra u Dvoru, a prisustvovali su joj predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koordinator pravnog i ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru te predstavnik nadležnog ministarstva RS-a, u svojstvu posmatrača.
Predstavnici BiH tom prilikom iznijeli su niz primjedbi na dosadašnji postupak i dokumentaciju koja se razmatra.
U dostavljenom izjašnjenju naglašeno je da pitanje Trgovske gore direktno zadire u interese Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o zaštiti životne sredine, teritorijalnom integritetu, pravima lokalnih zajednica i sigurnosti stanovništva.
Posebno je istaknuto da je BiH više puta tražila provođenje zajedničkih istraživanja na području Trgovske gore, s obzirom na to da je riječ o jedinstvenoj geološkoj cjelini koju dijeli rijeka Una. Hrvatska je takve zahtjeve odbila, dok su istraživanja za potrebe izrade studije na Čerkezovcu provedena bez učešća i uvida stručnjaka iz BiH.
Predstavnici BiH smatraju da studija ne može biti cjelovita jer Hrvatska od domaćih institucija nije zatražila dokumentaciju koja bi mogla biti važna za procjenu utjecaja projekta.
Među posebno osjetljivim podacima navedeni su oni o izvorištima pitke vode, kao i rezultati geoloških i hidrogeoloških istraživanja koja je BiH provela kako bi utvrdila karakteristike pograničnog područja i moguće posljedice izgradnje nuklearnog objekta na vode i okoliš.
Dodatni problem, prema izjašnjenju BiH, predstavlja činjenica da su geološka i hidrogeološka istraživanja provođena 2022. godine, dok teren još nije bio deminiran.
Upozoreno je i da zaključci koji se odnose na teritoriju BiH, a doneseni su bez provođenja istraživanja na njenom području, ne mogu biti prihvaćeni kao objektivni i svrsishodni.
„Nedostatak podataka i naučna neizvjesnost ne smiju biti predstavljeni kao dokaz odsustva rizika“, navedeno je u izjašnjenju.
Od Savjetodavnog stručnog povjerenstva zatraženo je da se prije donošenja odluke o upućivanju studije na javnu raspravu upozna s naučnim i stručnim radovima o Trgovskoj gori, objavljenim u zbornicima s konferencija održanih u Banjoj Luci 2023. i 2025. godine, Bihaću 2025. godine, kao i u drugim domaćim i međunarodnim časopisima.
Predstavnici BiH ukazali su i na protivljenje projekta među lokalnim zajednicama i javnosti u Bosni i Hercegovini, o čemu su donesene rezolucije i deklaracije na različitim administrativnim nivoima.
Također su podsjetili da su institucije BiH upućivale prigovore brojnim međunarodnim tijelima zbog načina odabira lokacije, nedovoljnog uključivanja javnosti i domaćih institucija u proces odlučivanja te izostanka stručnjaka iz BiH u geološkim istraživanjima.
Priprema se i mogućnost tužbe pred međunarodnim sudovima
Zbog složenosti slučaja Trgovska gora i potrebe zaštite zdravlja i sigurnosti stanovništva, u informaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma predloženo je uključivanje dodatnih institucija koje bi, u okviru svojih nadležnosti, mogle doprinijeti rješavanju ovog pitanja.
Predložena je izrada stručnih analiza i studija koje bi na sveobuhvatan način obradile problematiku planiranog centra, ali i poslužile kao argumentacija u odgovoru na hrvatsku studiju utjecaja na okoliš.
Takva dokumentacija mogla bi biti osnova i za eventualnu pravnu zaštitu Bosne i Hercegovine pred međunarodnim sudovima ukoliko Hrvatska nastavi realizaciju projekta.
Na inicijativu Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlada Federacije BiH je 17. novembra 2026. godine donijela zaključak kojim je zadužila sva federalna ministarstva i druge institucije koje mogu doprinijeti zaštiti građana i okoliša da se aktivno uključe u postupak procjene utjecaja na okoliš.
To podrazumijeva i dostavljanje mišljenja i komentara na studiju utjecaja na okoliš projekta izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu, na području Trgovske gore.
Informacijom su utvrđeni okviri djelovanja pojedinih institucija Vlade FBiH, kako u pripremi odgovora na studiju tako i u vezi s mogućim budućim koracima.
Vlada FBiH zatražila je i od Vlade Unsko-sanskog kantona da postupi u skladu s ovim zaključkom i pratećom informacijom.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma najavili su da će javnost biti obaviještena kada studija utjecaja na okoliš bude objavljena, što se očekuje u roku od dva mjeseca.








